PISANJEM PROTIV ZABORAVA: Književnici Sesil Vajsbrot uručena nagrada "Aleksandar Tišma" u Novom Sadu
U SVEČANOJ sali Matice srpske u Novom Sadu, u godini obeležavanja stogodišnjice rođenja Aleksandra Tišme, francuskoj književnici i novinarki Sesil Vajsbrot svečano je, za njen celokupan književni opus, uručena treća po redu Međunarodna nagrada sa Tišminim imenom.

Foto B.Lučić
U svojim romanima i esejima Vajsbrotova tematizuje Holokaust. Ona je potomak jevrejske porodice u Poljskoj, a temu Holokausta razrađuje u svojim delima da bi, kako je kazala, tu tragediju zadržala u sećanju.
- Veliku čast za mene predstavlja nagrada "Aleksandar Tišma" kao i to što sam po prvi put u Novom Sadu - kazala je Sesil Vajsbrot, pošto joj je predsednica žirija Ilma Rakuza, švajcarska književnica i kritičarka, uručila ovo prestižno priznanje, a zatim je dodala da je - u Francuskoj čitala Tišmine romane, dobro se seća "Knjige o Blamu", ali da, nažalost, Tišma "nije više toliko popularan kao što je bio devedesetih".
Objasnila je da se u Francuskoj o tragediji Jevreja u Drugom svetskom ratu dugo ćutalo zbog odgovornosti države u tom stradanju.
- Moja generacija, koja je rođena posle katastrofe, živela je u senci te tragedije jer je to bilo nešto o čemu se nije govorilo. Ja o tome pišem kako bih Holokaust zadržala u sećanju. U poslednjih 20 godina o tome se dosta govori, ali sada se nalazimo u trenutku kada je pred nama nova katastrofa. Smatram da o takvim događajima treba pisati kako bismo se suočili sa prošlošću ali i budućnošću - rekla je Sesil Vajsbrot.
Međunarodni žiri nagrade "Aleksandar Tišma" ocenio je da je ona odlična spisateljica i "Tišmina književna kćerka".
- Tema Holokausta njena je književna spona sa Tišmom. Prethodni laureati bili su Laslo Darvaši iz Mađarske i David Albahari iz Srbije i sada je dobro što je tu nagradu dobila žena iz Francuske - rekla je Ilma Rakuza, predsednica žirija u kojem su bili i pisac Laslo Marton, književna kritičarka Vladislava Gordić Petković, austrijski pisac Karl Markus Gaus i francuski književnik Matijas Enar.
Stvorio mit o Novom Sadu
PREDSEDNIK Matice srpske prof. dr Dragan Stanić podsetio je da je Tišma proveo gotovo čitav svoj radni vek u ovoj instituciji, u kojoj je najčešće u popodnevnom smiraju i napisao neke od svojih romana.
- U svojim delima načinio je briljantan književni mit o Novom Sadu, Vojvodini i celom panonskom prostoru - kazao je Stanić.
U najužem izboru za priznanje našlo se osam poznatih evropskih pisaca. Pored Vajsbrotove, tu su bili i Slobodan Šnajder, Laslo Vegel, Sergej Žadan, Andžej Stasjuk, Tatjana Cibuleak, Aleksandar Hemon i Semezdin Mehmedinović.
Ekranizacije
U IME Fondacije čiji je osnivač i predsednik Tišmin sin Andrej, poznati multimedijalni umetnik najavio je da je u toku formiranje spomen-sobe posvećene njegovom ocu. Pripremaju se i naučni skupovi o akademikovom književnom delu, kao i dva filma po njegovim romanima "Upotreba čoveka" i "Ženarnik".
Fondacija "Aleksandar Tišma" osnovana je u avgustu 2016. godine s misijom da populariše sećanje proučavanje dela akademika i književnika Aleksandra Tišme (Horgoš, 1924 - Novi Sad, 2003). Međunarodna književna nagrada dodeljuje se svake druge godine piscu za ukupno ili pojedinačno književno delo, napisano i objavljeno na bilo kom svetskom jeziku, a prevedeno i objavljeno na nemačkom, engleskom ili francuskom jeziku.

SKANDAL U BRITANIJI, PORODICE U ŠOKU: Direktorka mrtvačnice gledala crtani film sa mrtvim bebama u svojoj kući
EJMI Apton (38), osnivačica udruženja Florrie’s Army u Lidsu u Engleskoj, našla se u centru velike afere nakon što su roditelji preminule dece otkrili da su tela njihovih beba držana u njenoj kući umesto u mrtvačnici.
27. 08. 2025. u 17:50

OVO JE DETALjAN SPISAK NAMIRNICA KOJIMA ĆE PASTI CENA: Nove ekonomske mere važne za građane
PRESEDNIK Srbije Aleksandar Vučić istakao je juče prilikom izlaganja o smanjenju marži na kućnu hemiju i prehrambene proizvode, a u okviru predstavljanja novih ekonomskih mera za građane, da sniženje koje će uslediti kao posledica ograničenja trgovačkih marži obuhvata 3000 proizvoda iz 23 grupe.
25. 08. 2025. u 13:15

NEOBJAŠNjEN FENOMEN: Mnoštvo zmija dolazi u crkvu svake godine na Veliku gospojinu - "poštuju" stari kalendar (FOTO/VIDEO)
PRAVOSLAVNI vernici 28. avgusta slave Veliku gospojinu, a zanimljiv fenomen, koji nauka još nije objasnila, vezuje se za ovaj praznik na grčkom ostrvu Kefalonija. Doduše - ne za 28. avgust, već za 15. kada se Velika gospojina slavila po starom kalendaru. U to vreme, svake godine, u jednu crkvu dolazi veliki broj zmija, što je navelo maštovite lokalce da iskonstruišu brojne legende.
28. 08. 2025. u 11:02
Komentari (0)