POZORIŠNA KRITIKA: Otvoreno o zatvoru - 58. BITEF
SPASAVAJUĆI se od zatvorskog nasilja, koje se događa u Palmasoli, ozloglašenom bolivijskom zatvoru, gledalac neminovno strepi od mogućnosti da bude povređen u tuči kojoj prisustvuje.
Navikavanje na strah, o kome progovara sa svojim bolivijskim akterima i švajcarskim glumcem (strancem, uhvaćenim u prenošenju droge i utamničenog u Palmasoli), novajlijom u zatvorskom selu od 6000 duša (uglavnom bez presude) jasno je i opipljivo. U zanimljivom, za ovu predstavu odličnom prostoru Ciglane na Slanačkom putu, prođe se kroz niz prostorija, koje su i same dovoljno strašne, da se čovek oseti neprijatno. Kada zatvorenici (svako u nekoliko uloga) počnu sa torturom i prospu na gledaoca svoj jad, zaboravlja se da smo na nogama gotovo dva sata i da pratimo njihov život u stopu, kao da smo i sami pritvorenici.
Kristof Frik, reditelj, sa glumcem (Nikola Fricen), iz Švajcarske je krenuo u Boliviju, sa drugim ciljem istraživanja, ali je ono što je uspeo da istraži o životu i umiranju ljudskog dostojanstva u Palmasoli, zatvoru u kojem ni ćelija nije zagarantovana, plaća se i kupuje, fascinantno je, dramatično i dobar je materijal za predstavu o specifičnim zakonima tamo, gde im se niko ne nada. Uprkos prvom sloju predstave, storiji o nasilju nad novajlijama, naročito Evropljanima u bolivijskom zatvoru, tok koji reditelj "podmeće" tiče se aktuelne bolne teme sveta - kapitalizma, koji dominira i steže jače, tamo gde stanuje stvarna beda. Ispostavlja se da je Palmasola svojevrsno tržište, gde sve može da se kupi i proda, ali i da se glava izgubi zbog nemanja love. Stanovnici Palmasole rade, proizvode, bave se zanatima, trguju, ucenjuju, potplaćuju vlasti, iznuđuju od slabijih šta im se hoće, i novac, naravno, ali, onda kada im zatreba ono što se ne može kupiti, malo poštovanja i osećanja, postaju slabi i njihova bahatost se topi kao grudva snega.
Zatvorenikova ispovest o majci, koja ustaje usred noći da bi mu, svake nedelje, donela omiljenu hranu u zatvor, druga strana je rediteljeve namere da prikaže iznutra osećanje moći i nemoći u situaciji neslobode. Glumci (naturščici?), troje iz Bolivije, odlično su se snašli u teškim zadacima, da budu spontani i uverljivi i kao nasilnici, i kao paćenici, a Švajcarac je igru nemoći, moći i prilagođavanja neizbežnom izveo tačno i sa pravom merom (što nije bilo lako). Najzad, kada se svet Limasole sruši, u upadu policije i neuspelom buntu iznutra, na red u predstavi dolazi dokumentarni film, kojim autori dokazuju autentičnost ambijenta, dok otvoren prostor, u kome se dešavaju ispovesti, daje novu, tužniju dimenziju ovom rekvijemu.
Predstava "Palmasola..." je urađena u Klara pozorišnoj produkciji iz Bazela, kao i Santa Kruz de la Sijera, Bolivija. Zahvaljujući autentičnosti ambijenta i aktera, ova mnogo puta na raznim primerima već ispričana strava, zadobila je novi vid - upliv gledaoca u stvarni život zatvorskog sela, bez mogućnosti da se skloni i da sa strane posmatra borbu za život i dostojanstvo. I sam povremeno nedostojanstven, uplašen, u naglom begu od konflikta u kojem lako može da bude žrtva, učesnik u igri iskusi stvarnu katarzu, pa je lepota noćnog neba pri izlasku sasvim novi, radosni fenomen.
ŠOK SAZNANjA NA SUĐENjU: Zaposleni u "Ribnikaru" nisu pružili pomoć deci nakon što ih je Kosta upucao?
IZ SNIMAKA se vidi da su tetkica, kojoj još ne znamo ime, razredna Dragana Tomić i domar Rade Simić, nakon što je Kosta pucao, a pre dolaska nastavnika geografije Zorana Niševića i policije, bili na vratima učionice istorije u kojoj je bilo "VII/2" i niko od njih nije ušao unutra i pružio pomoć deci.
30. 09. 2024. u 14:56
MLADIĆI ROĐENI OVE GODINE ĆE PRVI U VOJSKU: General Mojsilović otkrio sve detalje o služenju vojnog roka
NAČELNIK Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović rekao je u emisiji "Takovska 10" da Srbija kasni sa uvođenjem obavezne vojne obaveze. Suština je da se izgradi odbrambeni kapacitet Srbije, svaki dan i svaku godinu koju čekamo, gubimo generacije mladih vojnika, rekao je general Mojsilović. U jednoj klasi računamo do 20.000 vojnika-regruta, na godišnjem nivou, dva i po meseca po pet hiljada njih u jednoj klasi, odnosno ciklusu, rekao je Mojsilović uz napomenu da će prvo biti regrutovani mlađi vojnici, počev od 2006. godišta.
25. 09. 2024. u 22:01
VEDRANA RUDAN OČAJNA: "U bolovima sam, razmišljam šta da na mene navuku kad umrem..."
"Bol tumačim kao ples metastaza u mom tijelu..."
03. 10. 2024. u 21:09
Komentari (0)