ZASIJALO ORDENJE IZ TAME ISTORIJE: Izložba "Odličja i zaveštanja Narodnom muzeju Srbije" u Atrijumu zdanja na Trgu republike

Miljana Kralj

26. 12. 2024. u 17:09

SVOJU nedovoljno poznatu i po autentičnosti izuzetno vrednu kolekciju odlikovanja, Narodni muzej Srbije predstavlja na samom kraju kalendarske godine.

ЗАСИЈАЛО ОРДЕЊЕ ИЗ ТАМЕ ИСТОРИЈЕ: Изложба Одличја и завештања Народном музеју Србије у Атријуму здања на Тргу републике

Orden Svetog Save prvi red, Arhimandrit Nićifor DučićFoto Narodni muzej Srbije

Izložba "Odličja i zaveštanja Narodnom muzeju Srbije" će tako biti svećano otvorena večeras u 19 časova u Atrijumu zdanja na beogradskom Trgu republike.

Ova postavka, kako naglašavaju u našoj centralnoj muzejskoj instituciji, prezentuje rezultat višegodišnjeg projekta pokrenutog da bi omogućio uvid stručnoj i široj javnosti u do sada u celini neizlaganu kolekciju odlikovanja iz muzejskog fonda. Reč je zapravo o stotinak odlikovanja, ali i medalja, spomenica, osamdesetak povelja, diploma i uverenja. U našu nacionalnu riznicu dospeli su kao delovi ostavina značajnih ličnosti srpskog društva druge polovine 19. i početka 20. veka. Zaveštavali su ih sami njihovi nosioci, ili poklanjali potomci.

Foto Narodni muzej Srbije

Orden Leopolda-viteški krst sa ratnom dekoracijom, Teodor Radosavljević

Neka od odličja su pripadala konzulu u Kneževini Srbiji Teodoru Radosavljeviću (1805-1873), arhimandritu Nićiforu Dučiću (1832-1900), generalu Jovanu Miškoviću (1844-1908), predsedniku Vlade Kraljevine Srbije Jovanu Avakumoviću (1841-1928), poslaniku u Francuskoj Milenku Vesniću (1862-1921), njegovoj supruzi Blanš Ulman Vesnić (1870-1951), službeniku Ministarstva inostranih dela Svetozaru Uroševiću (1855-1938).

Foto Narodni muzej Srbije

Orden Takovskog krsta prvi red, Jovan Mišković

- Iako su ova odličja ulaskom u Muzej u početnim decenijama 20. veka tretirana sa primerenom pažnjom, vremenom su gubila na značaju usled ratnih stradanja, kao i zbog činjenice da su pojedini delovi zaostavština izdvajani za potrebe formiranja muzejskih ustanova nastalih nakon Drugog svetskog rata - objašnjavaju u Narodnom muzeju. - Činjenica da ova specifična muzejska građa nije bila ranije sagledana u svojoj celini, jasno je odredila zadatak muzejske savetnice Marije Marić Jerinić da se ova građa adekvatno obradi, valorizuje i publikuje.

Sačuvani istorijski izvori

ISTRAŽIVANjEM koje je dovelo do izložbe "Odličja i zaveštanja Narodnom muzeju Srbije", tvrde u ovoj kulturnoj instituciji, rekonstruisane su narušene celine, a sačuvani artefakti su ponovo stekli vrednost konkretnih istorijskih izvora. Oni sada predstavljaju neosporne činjenice iz životopisa značajnih istorijskih ličnosti i svedoče o njihovim izuzetnim postignućima.

Publikacija koja prati postavku, istovremeno je i svojevrsna rekonstrukcija pojedinačnih zaostavština. Sadrži biografije nosilaca odlikovanja, ali pruža i poseban osvrt na relevantne događaje političkog i kulturnog života, njihovih vojnih i diplomatskih karijera, kao i dobrotvornog rada, istražuje okolnosti u kojima su nosioci nagrađivani. Za to su korišteni svi raspoloživi izvori uključujući istoriografiju, šematizme o odlikovanim licima, građa beogradskih arhiva, fotografije, likovna dela, novinski članci i novija saznanja o izradi odlikovanja.

Izložba će trajati do 23. februara.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OSUĐENI ZA UBISTVO STARCA U ZATVORU PADINSKA SKELA: Zrna saosećanja nemaju, izrečene višegodišnje kazne

OSUĐENI ZA UBISTVO STARCA U ZATVORU PADINSKA SKELA: Zrna saosećanja nemaju, izrečene višegodišnje kazne

SREĆKO Stefanović (22), Saša Stanković (22) i Dalibor Petrović (24) oglašeni su danas krivim u Višem sudu u Beogradu za teško ubistvo Stanimira Brajkovića (74) na bezobziran i nasilnički način u zatvoru Padinska Skela početkom februara 2024. godine. Ovom prvostepenom presudom Stefanović je osuđen na 19 godina zatvora, a Stanković i Petrović na po 18 godina.

11. 12. 2025. u 16:22

Komentari (0)

DR NOVOSTI: Zašto je transplantacija obrva toliko popularna među ženskom populacijom?