KNJIŽEVNI KRITIČARI BIRAJU KNJIGU GODINE (11): Danas stiže pobednik

REZULTATI glasanja biće saopšteni u podne u Vukovoj zadužbini.

Ilustracija Novosti

MILAN TODOROV (Novi Sad)

1. "DESET PORTRETA I DESET RAZGOVORA", Milivoje Pavlović, ("Službeni glasnik")

Knjiga M. Pavlovića je kapitalno delo u srpskoj kulturi koje donosi literarne razgovore sa najznačajnijim piscima 20 veka. Vođen Andrićevom premisom o potrebi da se prilikom izrade portreta izdvoji lik iz svega onoga što ga okružuje i vezuje za ljude i okolinu, Pavlović je uspeo da "glasove mrtvih" pisaca oživi u blistavom pisanom, kao i zvučniom zazvučju. S. S. Milosavljević u romanu pisanom "u tri glasa" donosi tragičnu priču o ljudima u ratom zahvaćenim Hrvatskoj i Bosni. 

Foto privatna arhiva

Glavni ženski lik Marta, na izvestan način asocira na sudbinu velike zemlje koja je u surovim bratoubilačkim ratovima razorena i od koje junakinji ostaje samo dobrota i praštanje. R. Dangubić "Srebrnim medvedom" završava svoju romanesknu trilogiju o sudbini folksdojčera koji su se, preživevši rat, iz Vojvodine sklonili u Berlin, u kome pokušavaju da sastave komade svoje sudbine osećajući sve vreme da, kako kaže autor, nisu nigde. U pesničkoj zbirci S. Jović dočarava kontrapunkt smrti i ljubavi: "Gledao sam vojnika kako u nekom napuštenom dvorištu bajonetom, na kome su uočljive mrlje od krvi, odsijeca stabljike ruže i kaže ovo je za moju ženu". Za razliku od njega, N. Grujičić u svojim sonetima peva, donekle u poetičkom diskursu raspusnog Branka sa Stražilova, o večnoj ženskoj lepoti koja, dakako, izmiče, jer "tako biti mora".

* * * * * * * * * * * * *

SLAĐANA ILIĆ (Beograd):

1. "MARTIN UDIO", Sanja Savić Milosavljević, ("Bedem knjige")

Roman S. S. Milosavljević tematizovao je, sudbinu Srba iz Hrvatske i Bosne u velikim istorijskim pogromima devedesetih godina prošlog veka ne previđajući centralnu tačku srpske nacionalne traume - Jasenovac. Složeno životno iskustvo devojke pripovedača u romanu N. Bjelanović po sili turbulentne istorije naših prostora, ali i po sili ljubavi, nadilazi njene mlade godine. Lirski subjekt u zbirci M. Aleksića utočište nalazi samo u povlašćenosti detinjstva u kojem "još ne postoji misao o svetu" koja će jednom neminovno proisteći iz onoga što se vidi i čuje. To je moguće u iskonskoj, detinjoj, povezanosti s prirodom, u razumevanju nevinosti biljnog i životinjskog sveta čija empatija je veća od ljudske, i u večitom traganju za lepotom. 

Foto P. Milošević

Da se ta potreba uvećava s protokom vremena, nasuprot prikupljenom, uzaludnom iskustvu, sa kristalisanjem posve jasnih misli koje se mogu transformisati iz strašnog u lepo - od konstantne misli o različitim pojavama smrti, pa sve do cvetanja ruže, ljubavi i značaja sanjarenja, svedoči zbirka poezije T. Marinkovića. I dalje svojevoljno distanciran od modernosti i urbanosti, sasvim saživljen s prirodom, posvećujući se stvaralački i hrišćanski malim stvarima, ljudima margine i majci kao centralnom biću svog univerzuma, i univerzuma uopšte, lirski subjekt S. Jovića nastoji da smisao i utehu uvek pronađe u jeziku. U njemu se uspostavlja, i održava, božji poredak, u njemu se potvrđuje koordinata svake jedinke.

* * * * * * * * * * * * *

MARIJA VASIĆ KANAČKI (Vršac):

1. "ŽIVOT POSLE ŽIVOTA", Radmila Lazić, (NB "Stefan Prvovenčani")
2. "ROBOTKA", Dragana Mladenović, (Booka)
3. "MARTIN UDIO", Sanja Savić Milosavljević, ("Bedem knjige")
4. "UZIDANA", Ivana Nešić, ("Čarobna knjiga")
5. "ŠTA O NAMA MISLE ANĐELI", Tomislav Marinković, ("Arhipelag")

U zrenju višedecenijskog plodnog stvaralačkog pregnuća i prezrenju životnog iskustva stihovi R. Lazić tragaju za lepotom prolaznosti koja se otkriva samo onim pesnicima čija se jezička i misaona dubina samo mogu naslutiti. Knjiga pesama D. Mladenović otvara pitanja sudbine ženskog principa u postmodernističkoj poetici i agresivnoj progresiji tehnike i tehnologije gde se ljudi dehumanizuju, a roboti humanizuju. Snaga ubedljivosti romana S. S. Milosavljević leži u životvornom ispovednom govoru naizgled običnih ljudi čije se sudbine prepliću i nastavljaju kroz pokolenje. U prošlosti sputana sloboda predaka sada izbija kroz sve napukline glinene table u kojima glavna junakinja umetnica vidi konture svog stripa o izbeglicama. 

Foto privatna arhiva

Roman I. Nešić je varijacija narodne pesme "Zidanje Skadra", ispričana iz prvog lica žrtvovane Gojkovice koja je preživela i postala junakinja akcione pustolovine u alternativnoj srednjevekovnoj Srbiji. U narativnom lirskom toku pesničkih slika prirode, gradske vreve, među predmetima i pojavama nastaju trenuci kada sve nestaje iz oka lirskog subjekta. Tada nam pesnik T. Marinković otkriva toponime svoje duše na granici između jave i sna pogledom nagore, ka nebu.

* * * * * * * * * * * * *

PREDRAG M. JAŠOVIĆ (Paraćin):

1. "ISTORIJA SRPSKE POEZIJE KOSOVA I METOHIJE 1951-2022",
Aleksandar Laković, (Dom kulture Gračanica)
2. "SONETI O ZEMALjSKOJ LjUBAVI", Nenad Grujičić, ("Brankovo kolo")
3. "SUNCODANI", Saša Milovanović Božomirov,
(Književno društvo "Rade Drainac")
4. "SREĆNA VODA", Nenad Šaponja, ("Prometej")
5. "BRZA POŠTA", Slobodan Jović, (SKZ - NB "Stevan Raičković")

Knjiga A. B. Lakovića je, naučnim rečnikom klasifikacije naučnih radova rečeno, projekat od nacionalnog značaja. To je živi dokaz o trajanju srpskog jezika na prostoru Kosova i Metohije. N. Grujičić u svečarskom ritmu, nudi poeziju ukrštaja kako na stvaralačkom nivou kroz jednu od najviših i najsvečanijih pesničkih formi soneta, tako i na nivou jednog od najsnažnijih motiva u poeziji, ljubavi. Sve pesme u zbirci S. M. Božimirova stvorene su kao lirski zapisi koji čekaju da se događanjem potvrde. U njima istovremeno ima nečeg duboko sakralnog i iskreno pretećeg. 

Foto privatna arhiva

U najnovijoj zbirci N. Šaponja kroz pogled na srećnu vodu zapravo lirizuje zaumnu zamku u jednom transcendiranom prostoru predstavljenog sveta zbirke, gde lovi snove, ali ne da bi se naslađivao njima kao lovinom, već da bi video kako kroz snove dišu duše odbegle s ovog sveta. S. Jović metaforu ne gradi iz reči ili sintagmi, već njegova metafora proizilazi i celine pesme. Njegova "brza pošta" je metafora cele pesme. Tako kad peva o jeziku, on govori o mogućnosti prevazilaženja smrti i zaboravu.

* * * * * * * * * * * * *

KATARINA DIVČIĆ (Pale):

1. "MARTIN UDIO", Sanja Savić Milosavljević, ("Bedem knjige")
2. "DUŽ OŠTROG NOŽA LETI PTICA", Tanja Stupar Trifunović, ("Laguna")
3. "VRSTE LjUDI", Dragan Marković, (NB "Stefan Prvovenčani")
4. "PRSTI", Mato Uljarević, ("Sumatra")
5. "BRZA POŠTA", Slobodan Jović, (SKZ - NB "Stevan Raičković")

Roman S. S. Milosavljevića kroz preplitanje tri ispovedne priče prati sudbinu Srba iz Hrvatske i Bosne, sudbinu koja se ponavlja, rat koji oblikuje sadašnjost i budućnost individue ali i celokupnog naroda. Knjiga T. S. Trifunović predstavlja vredno (pod)sećanje na sve ono što kolektivna istorija potiskuje i zaboravlja - dečji, mladalački doživljaj rata. Iako rat predstavlja okvir priče, on se oseća u svemu, sliva se u svakodnevni život ljudi menjajući ga iz korena. Zbirka pesama D. Markovića kao i prethodne zbirke, na tragu je Nastasijevićeve "maternje melodije", oličene u posebnoj sprezi zvučanja i značenja reči, a naročito korišćenju raznovrsnog leksičkog potencijala. Pesnička zbirka M. Uljarevića donosi nam već zrelu, promišljenu i celovitu poeziju, nastalu u tadićevskoj tradiciji. 

Foto privatna arhiva

U njoj se sučeljavaju stvaralački i rušilački princip, vajanje i razbijanje idola, uokvireni sveprisutnošću smrti. Zbirka pesama S. Jovića još jednom potvrđuje njegovo mesto u savremenoj srpskoj poeziji. Jovićeva poezija je sažeta, intenzivna, poezija koja preispituje, koja je istovremeno i melanholična i uliva nadu, prožeta hrišćanskom duhovnošću i istinskim zajedništvom čoveka i prirode.

Preporučujemo

Kultura

0 0

KNjIŽEVNI KRITIČARI BIRAJU KNjIGU GODINE (8): Oslikane bolne sudbine

21. 02. 2025. u 07:30

Kultura

0 3

KNjIŽEVNI KRITIČARI BIRAJU KNjIGU GODINE (7): Titraji ljudske duše

20. 02. 2025. u 07:30

Kultura

0 1

KNjIŽEVNI KRITIČARI BIRAJU KNjIGU GODINE (6): Svet lirskog minimalizma

19. 02. 2025. u 07:15

Kultura

0 0

KNjIŽEVNI KRITIČARI BIRAJU KNjIGU GODINE (10): Pesme ljubavi i pobune

23. 02. 2025. u 05:00

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije