BESKONAČNA RIZNICA DOSTIGNUĆA : Dr Tijana Palkovljević Bugarski, upravnica Galerije o izložbi "Umetnička zbirka Matice srpske"

Slobodan Bajić

22. 02. 2026. u 13:45

IZLOŽBOM „Umetnička zbirka Matice srpske“, u godini u kojoj najstarije kulturno, naučno i književno društvo u Srba, obeležava dva veka postojanja, Galerija Matice srpske u Novom Sadu, javnosti predstavlja njenu umetničku zbirku i pažljivim odabirom predmeta ukazuje na složenu istoriju i osobene vrednosti te umetničke celine.

БЕСКОНАЧНА РИЗНИЦА ДОСТИГНУЋА : Др Тијана Палковљевић Бугарски, управница Галерије о изложби Уметничка збирка Матице српске

M.Candir

To potvrđuje dr Tijana Palkovljević Bugarski, upravnica Galerije Matice srpske, i naglašava da su od samih početaka svoga delovanja, osnivači Matice srpske utemeljili i realizovali ideju koja traje i danas, a to je briga o kulturi, jeziku, književnosti, umetničkom stvaralaštvu ali i nauci srpskog naroda.

- Upravo ta briga je i danas u toj ustanovi pokretač značajnih i plemenitih projekata i ostvaljenja, što neposredno ukazuje na ispravnost i trajanje vizionarske ideje ulaganja u boljitak naroda. Istovremeno je Matica srpska započela i sakupljanje portreta svojih osnivača, predsednika, sekretara i drugih časnika, brojnih dobrotvora koji su svojim darovima omogućili njen rad, kao i značajnih delatnika onoga vremena s težnjom da formira Panteon znamenitih Srba kako bi, kroz tu posebnu umetničku celinu, obrazovala vizuelni identitet srpskog naroda i njegove kulture- ističe Palkovljević- Bugarski.

O Izloženo je stotinu eksponata kojima se ukazuje na važnost riznice srpske kulture, vrednosti i dostignuća, kako ističe Pakovljević- Bugarski, kao dokaz trajanja beskrajnog kruga koji se nikad neće završiti.

- Nastala kao plod sinergije znanja i mogućnosti, ta jedinstvena celina koja danas krasi zidove svečanih sala i ostalih prostorija Matice srpske, vremenom je, prerasla u bogatu i izuzetnu galeriju portreta, koja se redovno i dalje uvećava dodavanjem Matičinih predsednika, što je još jedna potvrda da dobro osmišljeno ideja koja se neguje, postaje tradicija koju ćemo, uvećanu i osnaženu, ostaviti budućim generacijama. Pored portreta, o tragovima u vremenu svedoče i brojne medalje i plakete koje je Matica srpska poručivala kako bi vizuelizovala svoje važne godišnjice, ali i odlikovanja koja je primala za doprinos razvoju srpske kulture i društva u celini, u svim periodima svog delovanja.

M.Candir

Upravnica Galerije Matzice srpske dr Tijana Palkovljević Bugarski

O Kao posebna celina u okviru izložbe, predstavljen je Kabinet sekretara sa nameštajem i portretima istaknutih sekretara, poput Teodora Pavlovića, Milana Savića ili Jovana Đorđevića, kao izabranih časnika poput Vuka Karadžića, Jovana Đorđevića i Mihajla Pupina.

- S druge strane, ta kolekcija ukazuje i na posvećenost pojedinca u građenju jedne ustanove kulture. Govori o važnosti popunjavanja umetničke kolekcija Matice srpske darivanjem, ali i o iskrenoj zahvalnosti dobrotvorima iskazivanoj u svim vremenima rada Matice srpske do današnjeg dana. Zato poseban deo ove izložbe čini izbor od nekoliko najznačajnijih poklona koje je Matica dobila u periodu nakon Drugog svetskog rata. To su pokloni Lazara i Savete Stojković, Ogle i Koste Milutinovića, Sofije Šaškijević i Suzane i Borivoja Samolovčeva. Isto tako, i nedavno realizovano testamentarno zaveštanje novosadskih slikara Miodraga Mihajlovića i dar od 50 umetničkih dela samo potvrđuje da su želja i namera umetnika da svom narodu zavešta svoje delo, žive i danas.

M.Candir

 

O Najnovija praksa, da o jubilejima i za Maticu srpsku važnim godišnjicama, poziva savremene autore da svojim delima odgovore na postavljene temne i zatim ih Matici ostave na dar, govori istovremeno o spremnosti Matice srpske da se menja i prilagođava vremenu i prilikama.

- Takvi projekti sprovedeni su 2016. godine povodom obeležavanja 190 godina Matice srpske, kada su umetnici pozvani da ostvare sopstvene interpretacije motiva košnice kao simbola Matice srpske i 2024. godine, kada su u tehnici grafike, ponudili dela nadahuta jubilejom Letopisa Matice srpske, najstarijeg književnog časopisa u svetu koji izlazi u kontinuitetu, sada već više od dva veka.Izložba „Umatnička zbirka Matice srpske“ je nastala na temeljima duboke i snažne saradnje i vezanosti Galerije Matice srpkse za svog osnivača. Nastala je na zajedničkoj ideji o važnosti čuvanja materijalnih, pre svega umetničkih predmeta koji pokazuju kontinuitet srpskog naroda i njegovog vizuelnog identiteta. Sva ta dela potvrda su jedinstvenog načina na koji je Matica srpska izgrađivala svoj vizuelni identitet- najpre kriz kroz sakupljanje i naručivanje portreta svojih časnika, a zatim i saradnjom sa savremenim umetnicima koje je pomagala stipendiranjem studija i poručivanjem njihovih slika.

M.Candir

O Te ideje i praksa traju i danas i zajedno sa darovima dobrotvora čine da se umetnička kolekcija Matice srpske neprestano uvećava i posle dva veka.

- Ta poruka je snažna i bitna, i upravo ovako zamišljena izložba najpotpunije prenosi do javnosti, muzejske publike i onih koji će s ponosom postati neki budući darodavci, časnici i prijatelji Matice srpske. Veliku zahvalnost dugujemo Matici srpskoj, njenom prdsedniku dr Draganu Staniću, sekretaru dr Milanu Miciću i upravnici poslova, dr Jeleni Veselinov, na spremnosti da nam ustupe veliki broj eksponata iz zgrade Matice srpske i time ovu izložbu učine kompletnom. Čestitke upućujemo autorki izložbe Stanislavi Jovanović Mindić i celokupnom timu Galerije Matice srpske koji su osmislili i realizovali izložbu i koji se svakodnevno brinu o toj zbirci- zaključila je Palkovljević – Bugarski.

M.Candir

Nove tehnologije

Posebnu zahvalnost, organizatori izložbe u Galeriji Matice srpske, iskazuju autoru filma, Miroslavu Stajiću i saradnicima na multmedijalnim sadržajima, Isidori Đukić, Igoru Kekeljeviću i Filipu Mirčeskom, koji su novim tehnologijama upotpunili odabrana umetniča dela i izložbu učinili atraktivnijom i dinamičnijom.

- Veliki jubilej prepoznali smo kao priliku da kroz umetnost iskažemo jednu izuzetnu ideju, koja se po svojoj dalkovidosti izdvojila u srpskoj kulturi a materijalizovala u delatnosti Matice srpske tokom dva veka. Uprkos nemirnim istorijskim događajima, društvenim uređenjima i okolnosti, umetnička kolekcija Matice srpske označava istrajnost ali i nastojanje da se umetničkim delima održi prvobitna ideja Matice kao sabirnog središta srpske kluture- ističe Palkovljević- Bugarski.

M.Candir

 

Muzej koji neprestano sanja

GALERIJA Matice srpske je, kako ističe upravnica, dr Tijana Palkovljević Bugarski, muzej koji neprestano sanja.

- Ti snovi su počeli od trenutka nastanka ideje da se pri Matici srpskoj osnuje muzej (Srpska narodna zbirka) u Budumpešti 1847. godine, i nastavili se preko Matičinog preseljenja u Novi Sad 1864, otvaranja za javnost 1933. do preseljenja u sopstvenu zgradu 1958. godine. I kada se činilo da su svi snovi ostvareni otvaranjem stalne postavke u današnjoj zgradi i profesionalizacijom svih segmenata rada, istog trenutka počeo je novi krug snova: kako uvećati kolekciju, kako priređivati što kvalitetnije izložbe, kako stručnije i dinamičnije predstaviti razvoj i tokove nacionalne likovne umetnosti… poštujući tradiciju, stvaramo tradiciju.

M.Candir

 

Najstariji nacionalni umetnički muzej

KAO najstariji nacionalni umetnički muzej, Galerija Matice srpske, kako ističe dr Tijana Palkovljević-Bugarski, predstavlja ogledalo države i svojevrsni vitraž istorijskih događaja, umetničkih opredeljenja ali i stremljenja srpskih umetnika.

M.Candir

 

- Naša kolekcija ilustruje istoriju srpskog naroda, čuva sećanje na događaje s prostora na kojima je živeo, i predstavlja jedinstvenost umetničkih ideja i ideala koje je iznedrio. Mi smo košnica unutar koje „zuji” divota umetničkih predmeta, narativa, ideja i stvaralaca, i pod čijim krovom se brojnim aktivnostima javnosti predstavlja srpska likovna umetnost novijeg doba. Zajednička posvećenost našoj kulturnoj i umetničkoj misiji svakim novim projektom osnažuje nas u zajednici kojoj pripadamo a beskonačnost novih planova ne daje nam da mirujemo.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

PLAČ KOJI ČUJEŠ NIJE TUGA Ovo je pesma koju je Radovan Karadžić iz zatvora napisao svojoj supruzi LJiljani: LJubljena moja, sve je isto