ZAŠTO DRŽAVA NE ŠTITI ĆIRILICU: Za nemačkog doktora Vebera naše je pismo bilo "odmor za oči", a danas kao da žele da nestane
20. 04. 2021. u 10:10
ŠTALA se nalazila na vrhu brega, pokraj puta koji je povezivao nekoliko zaselaka. Bila je sva od drveta.
Povezane vesti

ZAŠTO DRŽAVA NE ŠTITI ĆIRILICU Vodeći srpski lingvisti pitaju: Za šta se zalaže Maja Gojković?
Na Skupštini Republike Srbije održanoj 25. 3. 2021. godine, na kojoj su poslanici postavljali pitanja premijerki i ministrima, poslanik Vladan Glišić interesovao se o izmenama i dopunama Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisama, kojima se štiti ćirilica. Na to je nejasan odgovor dala ministarka kulture i informisanja Maja Gojković, tvrde, za "Novosti", vodeći srpski lingvisti Miloš Kovačević, Aleksandar Milanović, Veljko Brborić i Sreto Tanasić. Njihov odgovor ministarki Maji Gojković prenosimo u celini.
13. 04. 2021. u 08:20

NAŠE DOBRO SLOVENSKO I PRAVOSLAVNO PISMO: Milovan Danojlić - rehabilitacija ćirilice je preduslov duhovnog oporavka i kulturne obnove
NAŠE dobro slovensko i pravoslavno pismo, sa kojim dišemo i pišemo, staro je više od hiljadu godina.
13. 04. 2021. u 15:24

MATIJA BEĆKOVIĆ ZA “NOVOSTI”: Moglo bi se desiti da Hrvatska pre usvoji zakon o ćirilici nego Srbija
U JEKU rasprava o zakonu o ćirilici i serije tekstova koje objavljuje vaš list o ćiriličkom pismu - ćirilica je s neočekivane strane dobila jedno značajno priznanje koje je salvama oduševljenja i odobravanja dočekano ne samo u Srbiji nego i u takozvanom regionu.
06. 04. 2021. u 10:19

DRŽAVI NE TREBA ZAKON O ĆIRILICI: U Sekretarijatu za zakonodavstvo kažu da je za zaštitu pisma dovoljna strategija razvoja kulture
OD zakona o zaštiti jezika i pisama, koji je trebalo da zaštiti ćirilicu od povlačenja pred sve agresivnijom latinicom i stranim izrazima, po svemu sudeći - nema ništa!
03. 04. 2021. u 10:00

TRAŽE ALIBI DA NE BRANE ĆIRILICU: Lingvisti kritikuju stav Sekretarijata za zakonodavstvo, koji je odbacio Predlog zakona o jeziku i pismima
NAKON što je Republički sekeretarijat za zakonodavstvo odbacio postojeći predlog zakona o zaštiti jezika i pisma i poručio da će morati da se piše novi tekst, lingvisti su ocenili da je taj postupak primer državne nebrige, neznanja, arogancije i ignorisanja struke kad su posredi identitetska pitanja.
02. 04. 2021. u 10:00

ZAKON O ĆIRILICI MORA NA POPRAVNI: Republički sekretarijat za zakonodavstvo odbacio propis o pismu, kažu da prelazi okvire službene upotrebe
AKO Srbija želi da dobije zakon o zaštiti jezika i pisma, postojeći predlog koji nekoliko godina čami u fiokama, moraće, po svemu sudeći, biti promenjen. A tog posla moraće da se lati Ministarstvo kulture i informisanja.
01. 04. 2021. u 11:00

KNJIŽEVNA KRITIKA - JEZIČKA KULTURA: Sreto Tanasić, "Tako sam govorio zarad sutra", "Čigoja"
U KNjIZI intervjua prof. dr Sreto Tanasić odgovara na najznačajnija pitanja u vezi sa savremenim srpskim književnim jezikom i procesima koji se u njemu odvijaju, kao i na pitanja o ćirilici.
30. 03. 2021. u 15:59

ZAŠTO DRŽAVA NE ŠTITI ĆIRILICU: Nevidljivi cenzori
HOĆEMO li čekati da srpski jezik bude manjinski, pa da onda o njemu vodimo brigu
30. 03. 2021. u 12:32

INTERVJU Miro Vuksanović: Zahvatila nas je rijaliti prostota
AKADEMIK Miro Vuksanović nedavno je objavio dve knjige - putopisni dnevnik "Brojčanik" ("Laguna") i autopoetička sabiranja "Razgovor s Nemanjom" (UK Crne Gore), objavljena kao deo nagrade "Marko Miljanov", koja će mu biti uručena kad epidemiološke okolnosti to dozvole. Ova samosvojna i osobena dela duboko su lična, na neki način autobiografska.
28. 03. 2021. u 13:00

ZAŠTO DRŽAVA NE ŠTITI ĆIRILICU: Srpska malograždanica
SRBI su u 18. veku, znamo, preuzeli od Rusa i prilagodili srpskom glasovnom sastavu rusku građansku ćirilicu, graždanicu.
23. 03. 2021. u 13:11
Najnovije iz rubrike

FESTIVAL FRANCUSKOG FILMA U NOVOM SADU : Projekcije u Kulturnim stanicama Svilara, Eđšeg i Barka
NOVI SAD će od 3. do 6. jula biti domaćin Festivala francuskog filma, manifestacije koja već tradicionalno donosi izbor najznačajnijih savremenih i klasičnih ostvarenja iz zemlje sa jedinstvenim i snažnim filmskim identitetom.
30. 06. 2025. u 16:03

I ŽIVOT JE PREPLITANJE ŽANROVA: Intervju - Režis Varnjije, francuski reditelj, dobitnik Oskara
RADUJEM se što sam u Srbiji i što vam donosim film o kome, nadam se, niste mnogo čitali jer ćete tako lakše zapažati glumu, detalje, scenografiju, rekao je dobitnik Oskara i Zlatnog globusa, čuveni reditelj Režis Varnjije, otvarajući minule nedelje Festival francuskog filma.
30. 06. 2025. u 07:00

POZORIŠNA KRITIKA: Pokazati pravo ili prikladno lice?
POSLE "Boga masakra", očekivalo bi se od francuske visokotiražne spisateljice Jasmine Reze da ovaj pozoriši komad, nazvan po izrazu koji simboliše katoličku pristojnost u italijanskoj kulturi, bude ubojitiji, ili bar da se odvija u (može i "izneverenom") očekivanju katastrofe, izazvane malograđanštinom Borisovog slabačkog karaktera (Uroš Jakovljević).
30. 06. 2025. u 06:00

POEZIJA KOJA LEČI: Jeleni Radovanović u Vršcu uručena prestižna nagrada „Vasko Popa“
TREĆU godinu zaredom prestižna nagrada "Vasko Popa" otišla je u ruke žene - višestruko nagrađivane pesnikinje Jelene Radovanović, koja živi i radi u Nemačkoj, a stihove stvara na srpskom i engleskom jeziku. Plaketu sa Popinim likom i novčanu nagradu, koju dodeljuju "Senzal kapital" i Grad Vršac, dobila je na jučerašnjoj svečanosti, tradicionalno upriličenoj na dan rođenja slavnog pesnika u njegovom Vršcu.
29. 06. 2025. u 20:00

SNAGA DUNAVA OD PAMTIVEKA DO NAŠEG DOBA: Muzej nauke i tehnike obeležio dan najšire, najdublje i naduže reke kod nas
DUNAV je po dužini druga reka u Evropi, ali u Srbiji, u koju ulazi kod Bezdana na severozapadu, a napušta je na ušću Timoka, na jugoistoku, Dunav je najduža reka. U Srbiji je najširi, najuži i najdublji.
29. 06. 2025. u 18:44
Zoran
20.04.2021. 13:07
Naravno da je odmor za oci. Ja napisem na latinici na engleskom Ilic(Илић) prezime i odnesem u postu u Americi i ona ne moze d a procita. Pa reko jel to vase pismo ili nije. A odstampano na stampacu.
04 27 1893
20.04.2021. 15:42
Шта на ово каже г. Вучић? Као заштитнику Срба и Србије, свакако му је стало до очувања националног идентитета?