SVI BI MODERNO I ISPLATIVO ZANIMANJE: U susret upisu u srednje škole - Stručnjaci o izboru osmaka i njihovih roditelja
UČENICI završnog razreda osnovne škole su pred velikom odlukom koju će morati da donesu najkasnije do sredine juna, a to je izbor budućeg zanimanja. Pritom se većina mladih, ali i roditelja, rukovodi sa dva kriterijuma - da je zanimanje moderno i isplativo.
Foto Nikola Skenderija
Ovakav pristup, kako kaže Dragana Sotirović, psiholog i specijalista razvojne, dečje i školske psihologije, jeste normalan, ali ne može da donese dobre rezultate:
- Svet se izuzetno brzo menja, pa tako i potreba za određenom vrstom zanimanja. S obzirom na to da radim procene i sa kandidatima za prijem u radni odnos, upadljivi su mi ti trendovi, koji u jednom trenutku izbace neko zanimanje (bankarski službenik, komercijalista, marketinški stručnjak, sada IT...) imaju svoj pik. To traje nekih četiri do pet godina, a onda se tržište rada zasiti kadrovima, jer svi pohrle u tom pravcu, i dolazi do zasićenja. Ljudi na tim radnim mestima se u velikom broju otpuštaju, plate im se snižavaju i najčešće bivaju primorani da menjaju zanimanje.
Psihološkinja Sotirović kaže da postoji još jedan razlog zašto se u odabiru budućeg zanimanja ne bi trebalo rukovoditi trendovima, a to je zanemarivanje ličnih sklonosti:
- Najteže je učiti i baviti se stvarima koje nas ne zanimaju, teško pamtimo takve informacije, teško držimo pažnju, brzo se zamaramo i sve u nama se "buni" protiv toga, tako da nam je svaka vrsta završavanja zadataka iz oblasti koju ne volimo mnogo teža nego što je realno.
U izboru budućeg zanimanja u mnogim slučajevima ključnu ulogu imaju roditelji, jer, kako ističe naša sagovornica, deca prirodno u ovom uzrastu nisu baš ozbiljno zainteresovana za ovu vrstu odluke, pa je uloga roditelja ili staratelja veoma bitna, ali ona ne sme biti grubo nametanje.
Neodlučni upisuju gimnaziju
ZA dobre učenike, ali one koji ne mogu da "prelome" čime bi se u životu bavili, obično je izbor gimnazija:
- Neodlučnost se češće pojavljuje pri završetku srednjeg nivoa obrazovanja nego što je to slučaj na kraju osnovnog nivoa - kaže pedagog Jelena Janjić. - Pred upis srednje škole, dileme su "Da li da upišem školu u koju ide društvo ili da promenim okruženje?", "Sa kojom školom ću imati veću prohodnost ka željenom fakultetu?"... Svako dete ima svoje dileme.
Pedagog i sistemski porodični psihoterapeut Jelena Janjić kaže da roditelj može da pomogne detetu tako što će ga osnaživati da istražuje i otkriva interesovanja, sposobnosti i vrednosti za koje se zalaže i da se informiše o tome koje vrednosti se cene u određenim profesijama:
- Pored finansijskih mogućnosti koje nude određene pozicije, potrebno je da se dete vodi kriterijumima koji su predočeni u neka od sledećih pitanja: "Koja su moja interesovanja?", "Za koje vrednosti se zalažem i u kojim zanimanjima su one prisutne?", "U čemu se posebno ističem?", "Da li sam timski igrač ili više volim da radim individualno?", "Da li bi mi više prijao terenski rad ili kancelarijski prostor?", "Da li me više privlači rad sa kompjuterima ili sa ljudima?", "... rutina ili kreativnost"? Tako mlada osoba bolje upoznaje sebe i na individualizovan način se približava odluci koja je "po njenoj meri" - ističe Janjićeva.
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)