NA UNIVERZITETU U BEOGRADU ORGANIZOVAN DAN OTVORENE NAUKE V: Svi treba da imaju pristup naučnim znanjima
Univerzitet u Beogradu organizovao je Dan otvorene nauke V. Cilj konferencije bio je upoznavanje istraživača iz Srbije sa principima otvorene nauke i aktuelnim inicijativama i zahtevima u ovoj oblasti, posebno u kontekstu projekata finansiranih od strane Fonda za nauku Republike Srbije i Evropske komisije. Platformu za otvorenu nauku usvojio je Senat Univerziteta u Beogradu 2019. godine.
univerzitet u beogradu
Pozdravne reči na otvaranju konferencije u Rektoratu, uputili su prof. dr Miroslav Trajanović, državni sekretar u Ministarstvu nauke, tehnološkog razvoja i inovacija i prof. dr Vladimir Cvetković, prorektor za nauku Univerziteta u Beogradu.
“Kao najveća i najznačajnija naučno-istraživačka ustanova u Srbiji, Univerzitet u Beogradu pružiće punu podršku nadležnom ministarstvu u sprovođenju mera afirmacije otvorene nauke, kao prakse blagotvorne za napredak nauke, unapređenje akademske komunikacije i distanciranje od praksi koje su u suprotnosti sa akademskom čestitošću”, istakao je prorektor Cvetković. U nastavku konferencije održani su paneli čije su teme bile platforma za otvorenu nauku, projekti, mreže i inicijative i Infrastruktura za otvorenu nauku u Srbiji.
Otvorena nauka je pokret koji ima za cilj promovisanje i ostvarivanje slobodnog pristupa naučnom znanju, podacima i rezultatima naučnih istraživanja, prvenstveno onih koji se finansiraju budžetskim sredstvima. Najčešće se povezuje sa otvorenim pristupom publikacijama, ali je sam pojam mnogo širi i obuhvata veći broj principa, kao što su otvoreni podaci, otvoreno recenziranje, otvorena metodologija i otvoreni kod. Iako je ideja otvorene nauke jednostavna, primena njenih principa je složen proces koji zahteva postojanje odgovarajuće tehničke infrastrukture, zakonskih regulativa i kompetencija.
Principi otvorene nauke se primenjuju na celokupan proces produkcije naučnih, ali i umetničkih rezultata, od obezbeđivanja sredstava i ispunjavanja zahteva finansijera (npr. u okviru Horizont 2020 programa) do deponovanja naučnih radova, primene rezultata istraživanja u praksi i praćenja efekata naučnog rada. Principi otvorenosti imaju za cilj da nauku učine transparentnijom, vidljivijom, efikasnijom, pravednijom i demokratičnijom.
Preporučujemo
JOŠ ČETIRI MEDALjE ZA SRBIJU: Uspeh mladih informatičara na masteru u Rumuniji
02. 12. 2025. u 11:46
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)