SVETSKI DAN PLANETE ZEMLJE: Put održivog razvoja
SVETSKI dan planete Zemlje, koji se obeležava svake godine 22. aprila, predstavlja simbol globalne posvećenosti očuvanju naše planete i podseća nas na to koliko je priroda krhka, a ljudska odgovornost velika.
Foto: Shutterstock
Ovaj dan je prvi put proslavljen 1970. godine u Sjedinjenim Američkim Državama kao odgovor na rastuću zabrinutost zbog zagađenja životne sredine. Međutim, tek 2009. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 22. april za Međunarodni dan Majke Zemlje, čime je ovaj datum dobio globalnu i univerzalnu dimenziju.
Ideja o Majci Zemlji nije nova – prisutna je u mnogim starim civilizacijama koje su poštovale prirodu kao izvor života. Međutim, u savremenom društvu, naročito nakon industrijskih revolucija, priroda je postala sredstvo za ekonomsku dobit, često na štetu njenog zdravlja i opstanka
Teške posledice industrijskog razvoja – zagađenje vazduha i voda, krčenje šuma, zakiseljavanje okeana, gubitak biodiverziteta i klimatske promene – sve više ugrožavaju stabilnost planete, ali i sam opstanak čovečanstva.
Konferencija UN o čovekovoj sredini, održana 1972. godine u Stokholmu, označila je početak globalne ekološke svesti. Tada je prvi put istaknuta međuzavisnost između čoveka i prirode i potreba za održivim razvojem. Ta svest se kroz decenije razvijala, ali i suočavala sa mnogobrojnim izazovima, jer rast populacije i potrošačko društvo nastavljaju da vrše pritisak na prirodne resurse.
Kada nam majka Zemlja pošalje poruku
Danas, kada se suočavamo sa sve izraženijim posledicama klimatskih promena – ekstremnim vremenskim pojavama, topljenjem ledenih kapa, porastom nivoa mora i gubitkom plodnog zemljišta – Svetski dan planete Zemlje dobija dodatni značaj. On nas poziva da preispitamo svoje ponašanje, politike i sistem vrednosti.
Tema ovog dana često se menja iz godine u godinu, ali poruka ostaje ista: moramo delovati sada da bismo osigurali budućnost generacija koje dolaze. Ovaj dan je i prilika da se istaknu i pozitivni primeri – obnovljivi izvori energije, reciklaža, očuvanje zaštićenih prirodnih područja, obrazovni programi o zaštiti životne sredine i međunarodni sporazumi poput Pariskog klimatskog sporazuma.
Posebno je važno uključivanje mladih u ove procese, jer su upravo oni nosioci budućih promena.
Na kraju, Svetski dan planete Zemlje nas podseća na jednostavnu, ali duboku istinu – da planeta nije nešto izvan nas, već da smo mi njen deo. Ona nam ne pripada; mi pripadamo njoj. Na nama je da obnovimo izgubljenu ravnotežu i živimo u skladu sa prirodom, jer samo tako možemo obezbediti zdravu, sigurnu i pravednu budućnost za sve oblike života na Zemlji.
Preporučujemo
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)