VELIKO NAUČNO OTKRIĆE: Šta je pre 700 miliona godina pretvorilo Zemlju u snežnu grudvu
TEŠKO je poverovati, ali pre oko 700 miliona godina planeta se potpuno zaledila i pretvorila u grudvu snega i leda, sa vrlo malo ili nimalo tečnih okeana i jezera izloženih atmosferi – čak ni u tropskim krajevima.
Foto Iks/NASA
Šta je, međutim, pokrenulo period naše planete poznat kao „Snežna grudva Zemlja“? Nova studija sugeriše da su hladna klima i masovne vulkanske erupcije stvorile povoljne uslove za takvu promenu.
Tada je planeta bila potpuno prekrivena ledom. Glečeri su se prostirali čak do tropskih predela, a ekvatorijalni regioni bili su hladni kao današnji Antarktik, piše Gardijan.
Život se održavao okupljajući se oko geotermalnih izvora i u džepovima tečne vode ispod ledenih pokrivača. Drevni slojevi stena ukazuju na to da je Zemlja više puta ušla u ovakvo snežno stanje.
Šta je, dakle, uzrokovalo tako ekstremno zahlađenje i kako se planeta vratila u tople uslove kakve danas poznajemo? Ta pitanja već decenijama zbunjuju naučnike.
Franklinske erupcije – koje su se desile pre oko 720 miliona godina – izbacile su ogromne količine stene iz Zemljine utrobe, u pojasu koji se protezao od današnje Aljaske, preko severne Kanade, pa sve do Grenlanda.
Slične masivne erupcije su se dogodile i u drugim periodima, ali ova se poklopila sa već hladnom klimom. U kombinaciji s nedostatkom biljaka (koje još nisu evoluirale), te erupcije su izložile ogromne površine svežeg stenja intenzivnim vremenskim uticajima.
Hemijske reakcije povezane s procesom trošenja stena uklanjaju ugljen-dioksid iz atmosfere.
Modelovanjem klimatskog uticaja, istraživači su pokazali da je brza erozija na tako velikom području mogla da ukloni dovoljno ugljen-dioksida da Zemlju i gurne u stanje snežne lopte.
Otkrića, objavljena u časopisu Journal of Geophysical Research: Planets, takođe pokazuju da slične vulkanske erupcije u drugim razdobljima istorije Zemlje nisu dovele do istog rezultata, jer su se desile u vreme toplije klime ili kada je biljni pokrivač usporavao proces erozije.
(sputnikportal.rs)
BONUS VIDEO - Potraga za delovima tela kod Lazarevca
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
SKRIVENA PRETNjA IZ VOJNE BAZE: Tajni grad veličine 100 Moskvi na Grenlandu - duboko ispod ledenog pokrivača
NAUČNICI upozoravaju na ozbiljan ekološki rizik od napuštene američke vojne baze Kamp Senčuri, poznate kao „grad pod ledom“, koju je slučajno ponovo otkrio NASA-in radar 2024. godine duboko ispod ledenog pokrivača Grenlanda.
10. 01. 2026. u 15:43
Komentari (0)