ITALIJANSKI POLITIČARI BIRAJU PREDSEDNIKA: Ko će da nasledi Serđa Matarelu?
PREDSEDNIK Republike Italije Serđo Matarela, kojem ističe mandat 3. februara, ne želi ponovo, posle sedam godina, da se kandiduje na mesto prvog čoveka Kvirinala.
Serđo Matarela, Foto AP
U ponedeljak je završen prvi krug glasanja, a glasalo je 1.008 tzv. „velikih glasača“.
Model glasanja podrazumeva da je u prva tri kruga (od ponedeljka do srede) potrebna dvotrećinska većina, odnosno kvorum od 672 glasa, a od četvrtog glasanja (četvrtka) pa na dalje cenzus se spušta na prostu većinu, odnosno 505.
Glasali su senatori, skupštinski poslanici i 58 regionalnih predstavnika među kojima su i guverneri regiona. Zvaničnih kandidata nema, svako je glasao tako što je napisao ime koje je želeo na listić i ubacio u glasačku kutiju.
Glasali su, izvan aule Parlamenta, i pozitivni na kovid sa specijalnim merama kontrole, iz auta ili ambulantnih kola, ubacivši listić u glasačku kutiju koja je potom objedinjena sa glasovima iz aule. Večeras, to je i praksa jer traju u međuvremenu konsultacije lidera stranaka, kvorum su „dostigli“ beli glasački listići.
Nijedna partija nema kvorum da bi sama mogla da izabere predsednika Republike i u toku su paralelno sa glasanjem susreti lidera partija i na sceni su eventualni dogovori o figurama koje bi se nadmetale za mesto prvog čoveka Republike. Uslovi kandidata za tu ulogu jesu da ima više od 50 godina, da je italijanski državljanin i da poseduje građanska i politička prava. Stoga nije nedostajalo ni šala u predlozima za koga se glasalo.
Predviđanja ko bi mogao da postane 13. predsednik Republike su neuputna jer istinski vlada ogromno zamešateljstvo, ponajviše ono da li glasati, ako se partije i koalicije dogovore, za Marija Dragija, sadašnjeg premijera. Jer to znači da se onda opet mora tragati za novim premijerom, što samo i kao pretpostavka donosi strah da bi došlo do potpunog dekomponovanja Vlade koju je držao na okupu u vreme kovida Dragi bez obzira na predstavnike raznih političkih boja u njoj.
Italijanska istorija na planu izbora za predsednika Republike istinski je ispisana kuriozitetima i rekordima u broju glasanja, a prvi je na listi Đovani Leone (izabran 1971) posle 23 kruga glasanja, Đuzepe Saragat (1964) posle 21 put ili Oskar Luiđo Skalfaro (1992) 16 puta, kao i Sandro Pertini (1978) takođe posle 16 ponovljenih glasanja, a potom je bio jedan od najomiljenih predsednika Republike Italije.
BONUS VIDEO - RUSKI HELIKOPTERI „KAMOV-32“ STIŽU U SRBIJU: Najbolja mašina za gašenje požara
ŽESTOKE PRETNjE MOSKVI IZ MINHENA: NATO će pokrenuti udare duboko u Rusiji ako se usude da napadnu Baltik
NATO će pokrenuti udare duboko u Rusiji ako se Moskva usudi da izvrši invaziju na baltičke države, upozorio je ministar spoljnih poslova Estonije Margus Cahkna, odbacujući strahove da bi Moskva mogla brzo da osvoji teritoriju na istoku.
16. 02. 2026. u 15:44
VAŠINGTONU STIGLO UPOZORENjE: Ne pokušavajte da narušite naše odnose sa Moskvom
BELORUSKI predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da je na početku pregovora između Belorusije i SAD upozorio Vašington da ne pokušava da naruši odnose između Minska i Moskve.
16. 02. 2026. u 15:09
Danju spasavao živote u bolnici, noću se pretvarao u MONSTRUMA: Jeziva istina otkrivena godinama kasnije
POLICIJA veruje da je Kris Revak, koji je izvršio samoubistvo nakon što je optužen za ubistvo, možda bio serijski ubica. Njegov život i dela krili su mračnu stranu koja je šokirala istražitelje.
15. 02. 2026. u 09:19
Komentari (0)