AMERIKA KOMANDUJE, A EVROPA PLAĆA CEH: Prof. dr Dragan Simeunović o pojačanju napada islamskih terorista i padu standarda
RAT u Izraelu neminovno će raspaliti ekstremističke strasti, a ekstremizam je rodno tlo terorizma.

Foto: "Novosti"
Vrlo je verovatno da će ukoliko se taj sukob brzo ne završi, doći do povećanja terorističkih napada u zemljama EU. Jer, one podržavaju Izrael, a u njima živi veliki broj Arapa. To je jednačina bez nepoznatih. Bezbednost građana u tim zemljama je zbog toga već sada značajno potencijalno ugrožena.
Ovako, za "Novosti", situaciju posle izbijanja sukoba na Bliskom istoku ocenjuje prof. dr Dragan Simeunović i upozorava da opasnost ne dolazi samo od islamističkih ekstremista koji su praktično već druga ili treća generacija u zemljama poput Francuske, Belgije ili Velike Britanije, već i od ekstremista sa Bliskog istoka koji su se posle ratova u Iraku, Siriji i Avganistanu umešali u izbegličke kolone, neretko sa namerom da kada pristignu u evropske zemlje koje oni doživljavaju kao neprijateljske, otpočnu sa terorističkim delovanjem.
Prof. Simeunović upozorava da i pored svih antiterorističkih mera koje je Evropa preduzela nakon nedavnih gorkih iskustava sa islamističkim terorizmom na svome tlu, ekstremizam te vrste u njoj ipak nije iskorenjen, već je samo prigušen.
Naša zemlja nije glavna meta
- JEDAN od izvršilaca masakra pre nekoliko godina u Parizu, bio je migrant koji je proputovao sa drugim "kolegama" takozvanom Balkanskom rutom, što znači i kroz našu zemlju - kaže prof. Simeunović. - Za nas je srećna okolnost što im nismo glavna meta i što se dok putuju ka željenoj državi ne bave terorizmom, mada ne prezaju od huliganskog ponašanja, čemu sve češće svedočimo.
Naš sagovornik naglašava da su aktuelni ratovi a pre svega onaj koji se vodi na tlu Ukrajine, snažno uticali na promene u ekonomskom, političkom i uopšte društvenom biću Evrope. Od izbijanja sukoba u Ukrajini zemlje EU su dale primat apsolutnom političkom vođstvu SAD, zanemarujući svoj ekonomski interes koji im je do tada bio u prvom planu. Dotadašnji profil Evrope kao tolerantnog društva pao je u vodu kada su na površinu izbili dugo pritajivana politička netrpeljivost pa i mržnja prema pojedinim zemljama i narodima, kao što je Rusija, koje su postale normalne pojave.
- Sve do velikog migrantskog talasa iz 2015. godine koji je zapljusnuo Evropu, njeni građani su imali prilično tolerantan i human, gotovo romantizovan odnos prema izbeglicama i migrantima - ističe dr Simeunović. - Očigledno je da ih je zabrinuo ne samo broj migranata u toj ljudskoj reci koja je nadirala mahom sa Srednjeg istoka i iz Afrike, već i kontinuitet migrantskog toka. Iako priliv migranata nije više tako brojan kao 2015, oni i dalje neprekidno dolaze i to se neće moći sprečiti. Sve do sada preduzete mere u Evropi su dale samo delimične rezultate. Njihov broj, različitost njihove religije i kulture u odnosu na onu evropskih zemalja, kao i nevoljnost migranata da se integrišu u društva onako kako to Evropa želi, izazivaju razna negativna osećanja nemalog broja stanovnika Starog kontinenta. Ta osećanja se najčešće ispoljavaju kao strah, bes, netolerancija, pa i mržnja prema strancima-migrantima, što je i dovelo da naglog porasta političkog uticaja desnice u gotovo svim evropskim zemljama.
Ekspert za konflikte, međunarodnog ugleda, ističe da je i te kako prisutna veza između sankcija koje su uvedene Rusiji i ekonomske situacije u Evropi.
- Opšta pogođenost ratom koja se neminovno odražava na ekonomsko stanje ne samo upletenih, već i drugih zemalja u okruženju zahteva brižljivo promišljanje ekonomskih poteza, pa i takvih koji se iskazuju u vidu sankcija. U ratnim uslovima i sankcije su svojevrsna računica. Ratovi na Bliskom istoku uvek u određenoj, većoj ili manjoj meri utiču na cenu nafte i naftnih derivata, što je posledično vezano za inflatorna kretanja u velikom delu sveta. Zato, što se pre smiri situacija u Izraelu to će biti i manja inflacija i kod nas i u drugim zemljama. Oni koji se raduju ovom ili ratu u Ukrajini moraju da imaju u vidu da je inflacija bolest koja se dugo leči.
Snažan udarac stabilnosti
- RAT na tlu Ukrajine je naneo snažan udarac energetskoj stabilnosti Evrope i to će biti teško popraviti. Tim pre što se po procenama stručnjaka Evropa nije sasvim oporavila od velike ekonomske krize u koju je upala krajem pretprošle decenije. Za Evropu bi bilo najbolje da se ne upliće u ratove i da gleda svoj interes, ali to, bar u ovom trenutku, nije moguće.
Svaki rat, kaže dr Simeunović, ima tendenciju da se širi i to je ponekad nemoguće sprečiti. Tome ide naruku niz prikrivenih interesa koje imaju susedne zemlje i velike sile. One po pravilu baš u vreme ratova nastoje da te svoje interese ostvare, a to često znači proširenje sukoba na njihove, ili na još nečije teritorije.
Na pitanje kako ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku utiču na odnose između evropskih zemalja, Simeunović kaže:
- Apsolutna harmonija ne postoji ni u jednoj zajednici, a nikada nije postojala u Evropskoj uniji. Kada dođe do ratova, interes svake zemlje je da u što većoj meri očuva svoje ekonomsko i društveno stanje, što nagoni mnoge od njih da se sve više ponašaju kao suverene države, a ne kao deo naddržavne zajednice kakva je EU, koja je od svojih članica tražila da se pre ulaska u nju odreknu značajnog dela svoga suvereniteta. To dovodi do po Brisel neželjenog interesnog grupisanja zemalja unutar EU, što se može slobodno označiti kao resuverenizacija i povratak nacionalne države na mala vrata. Posledica može biti to da i kad prođu ratovi, delimično osamostaljene države - članice EU - neće hteti da se odreknu ponovo stečenog političkog i ekonomskog suvereniteta. Ipak, ne treba očekivati ni da će hteti da napuste članstvo u EU zbog raznih pogodnosti koje im ono pruža. Kuda to vodi, ostaje da se vidi.
Preporučujemo


ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

USTAŠLUK NA DELU I Hrvatski kardinal veliča Tompsona - totalno ludilo u Hrvatskoj
KOLIKO je Hrvatska ogrizla u mržnji prema Srbima govori činjenica da je čak i tamošnji kardinal govorio o koncertu Topsona poznatog po pesmama koje veličaju klanje Srba.
24. 04. 2025. u 17:01
Komentari (0)