POSLEDNJI DAN ZA GLASANJE NA IZBORIMA ZA EP: Ko bi mogao prikupiti najviše glasova, a ko doživeti fijasko?
U EVROPSKOJ uniji danas je poslednji dan glasanja na izborima za Evropski parlament, na kojima građani biraju 720 novih poslanika, koji će u narednih pet godina oblikovati politiku EU.
Foto: Novossti
Pravo glasa na izborima za Evropski parlament ima oko 370 miliona građana EU, a danas će na birališta izaći državljani oko 20 država članica EU, nakon čega će uveče biti poznati rezultati glasanja.
Na izborima, koji su počeli u četvrtak 6. juna, prethodno su glasali građani Holandije, Irske, Češke, Slovačke, Letonije i Malte, dok je u Italiji glasanje počelo juče, a nastavlja se i danas.
Izbori za Evropski parlament izazivaju veliku pažnju javnosti pre svega jer se očekuje da će u novom sazivu doći do zaokreta udesno imajući u vidu da su desničarske i krajnje desničarske partije ostvarile značajne uspehe proteklih godina širom EU.
Na izborima učestvuju nacionalne političke stranke, ali kada se izaberu poslanici, većina se odlučuje da postane deo transnacionalnih političkih grupacija, kojih trenutno ima sedam: Evropska narodna partija (EPP), Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D), Obnovimo Evropu, Evropski konzervativci i reformisti (ECR), Identitet i demokratija (ID), Zeleni-Evropski slobodarski savez i Evropska ujedinjena levica- Nordijska zelena levica.
Pored njih, postoje poslanici i partije koji nisu povezane ni sa jednom većom političkom grupacijom.
Od početka godine brojne ankete ukazuju da bi ID kao politička grupacija stranaka desnice i krajnje desnice, kojoj pripadaju i Nacionalno okupljanje Marin Le Pen i Liga Matea Salvinija, kao i ECR, u kojoj su dominantne stranke Braća Italije italijanske premijerke Đorđe Meloni, poljska Pravo i pravda i španski Voks, mogle da značajno povećaju broj poslaničkih mesta i "popnu" se sa šestog i petog, na četvrto i treće mesto u EP.
Iako se očekuje da će tradicionalno dve najveće političke grupacije u Evropskom parlamentu desnog i levog centra - Evropska narodna partija (EPP) i Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D) osvojiti najviše glasova i ostati na prvom i drugom mestu, one bi mogle da imaju manje poslanika u novom sazivu Evropskog parlamenta.
Najveće gubitke, prema projekcijama, pretrpeće liberalne grupacije Obnovimo Evropu, koja uključuje stranku Preporod francuskog predsednika Emanuela Makrona, kao i Zeleni.
Iako je Evropski parlament jedina demokratski izabrana institucija EU, glasanjem na izborima građani indirektno utiču i na sastav ostalih tela EU.
Tako će jedan od prvih zadataka poslanika u Evropskom parlamentu, nakon što izaberu predsednika parlamenta na prvoj plenarnoj sednici, biti da izaberu novog predsednika Evropske komisije, kojeg imenuju države članice.
Najveća politička grupacija nakon izbora ima najveći mandat da predloži kandidata za predsednika EK, kog Evropski parlament bira apsolutnom većinom nakon izbora, na predlog država članica.
Ako kandidat ne dobije dovoljno glasova, zemlje članice EU moraju da predlože drugog kandidata.
EP odobrava i 27 komesara, po jednog iz svake države članice EU, koji će voditi EU u narednih pet godina, kao i visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku.
(Tanjug)
BONUS VIDEO: BITKA ZA KARTUM: Pogledajte snimak
Preporučujemo
NE IDU IZ EU, NEGO JE MENjAJU: Novi pristup evroskeptika koji više ne žele da napuste EU
06. 06. 2024. u 17:00
SVE GORI NA BLISKOM ISTOKU: Sirene zavijaju širom Izraela, počeo novi napad; Iran silovito udara po američkim bazama (FOTO/VIDEO)
DRUGI dan rata na Bliskom istoku, pratite sa nama dešavanja uživo.
01. 03. 2026. u 07:31 >> 22:56
OTKRIVENO KAKO JE UBIJEN HAMNEI: Jedna greška ga koštala života, Tramp imao neočekivanog saveznika
SKRIVEN duboko u svom bunkeru, Ali Hamenei nije očekivao drzak dnevni napad u samom srcu svoje moći.
01. 03. 2026. u 19:16
PLANETA U STRAHU: Spisak 11 najsigurnijih zemalja u slučaju Trećeg svetskog rata
NAKON što su američko-izraelski napadi na Iran doveli do odmazde širom Bliskog istoka, rastu strahovi od eskalacije koja bi mogla da preraste u treći svetski rat. Tu su još i aktualni rat između Ukrajine i Rusije, sukobi u pojasu Gaze, kao i stalna pretnja kineske invazije na Tajvan.
03. 03. 2026. u 20:21
Komentari (0)