FRANCUSKA JE UZ LIBAN: Tradicionalne veze dve zemlje dolaze do izražaja, dok je predsednik Makron čvrst u stavu da se spreči širenje sukoba
Oduvek smo bili na strani Libana i nastavićemo da budemo. Ova poruka francuskog predsednika Emanuela Makrona, u situaciji kada preti širenje rata na Bliskom istoku, ima posebnu težinu i pokazuje svu kompleksnost aktuelne situacije u sukobu Izraela s Hezbolahom.
Foto: AP Photo/Markus Schreiber
Ukoliko izraelske snage budu trupama ušle na teritoriju ove zemlje ili ukoliko se sukob razbukta, postavlja se pitanje i kako će pri tom reagovati Francuska čiji je Liban nekadašnji protektorat, a i sada imaju tesne veze.
Francuska poseduje jaku jevrejsku zajednicu koja ima znajačaj uticaj na odnose zvaničnog Pariza s Izraelom. Ali, Liban je, ipak, nešto posebno za Francusku, u čemu istorija igra važnu ulogu.
- Ne sme i ne može da bude rata u Libanu. Naše bratske misli idu ka Libanu i libanskom narodu – poručio je Makron nedavno za govornicom Generalne skupštine UN u Njujorku, a ove njegove reči dovoljno govore o stavu Francuske prema eventualnom širenju rata na ovu zemlju.
Stanar Jeliseja je takođe dodao da Francuska zahteva da svako poštuje svoje obaveze duž "plave linije". Reč je, zapravo, o liniji razdvajanja na osnovu rezolucije SB UN 1701 o povlačenju izraelskih snaga s juga Libana.
Francuska od 1978. godine u zemlji kedrova ima svoje snage kao najbrojniji učesnik međunarodnih mirovnih trupa. Trenutno je tamo oko 700 francuskih vojnika. Mnogobrojni poslovni ljudi iz Libana rade u Francuskoj, Libanci govore francuski.
Kada je u avgustu 2020. godine eksplodiralo 2.750 tona amonijum-nitrata u luci u Bejrutu, usled čega je poginulo 217 ljudi, a 7.000 povređeno, Makron je odmah otputovao u Liban, a Francuska ovoj zemlji pružila maksimalnu pomoć. I sada je najavio ministarsku posetu Libanu.
Hezbolah je posebna priča. Makron je pozvao Izrazel da prestane s eskalacijom i pokret da prestane da gađa Izrael.
- Hezbolah predugo preuzima nepodnošljivi rizik da uvuče Liban u rat – poručio je Makron i pozvao "sve one koji im dostavljaju sredstava da sa time prestanu".
Kada je reč o Hezolahu, obavio je u kuloarima zasedanja Generalne skupštine razgovor i s iranskim predsednikom Masudom Pezeškijanom. Sve čini da se spreči eskalacija i problem reši diplomatskim putem, jer bi komplikovani međunarodni odnosi bili naročito zategnuti kada bi došlo do daljeg pogoršanja situacije u ovom regionu u kome Francuska, preko Libana, ima svoje strateške interese.
Na sličan način, Makron je tako reagovao i početkom godine kada je u predgrađu Bejruta stradao drugi u rangu vođa Hamasa Saleh al Aruri, dronom za koji se sumnja da ga je poslao Izrael. Tim povodom Makron je razgovarao i sa izraelskim ministrom Benijem Gancom, s namerom da se spreči širenje sukoba na Liban.
Zbog svega toga, odnosi između Francuske i Izreala trenutno su zategnuti. To se pre svega oslikava u odnosu između Emanuela Makrona i Benjamina Netanijahua. Francuski predsednik je potigao ton prema Tel Avivu, što je naljutilo izraelskog premijera. U svemu tome bitna je i činjenica da u Parizu smatraju da su jerverjske vlasti odavno preterale s intervencijom u Gazi.
Makron je u Njujorku ponovio da Francuska odlučno osuđuje teroristički, strašan i bez presedana, napad Hamasa na Izrael u oktobru prošle godine. Rekao je da Izrael suočen s ovim terorističkim napadom ima pravo da se brani i da uskrati sredstva Hamasu da ga ponovo napadne. Izrazio je i žaljenje zbog žrtava u ovom napadu, među kojima je bilo i 48 francuskih državljana.
- Ali, rat koji Izrael vodi u Gazi previše je trajao. Za desetine hiljada palestinskih civilnih žrtava nema nikakvog opravdanja i objašnjenja. Previše nevinih je stradalo i zbog njih nam je takođe žao. Ove žrtve su takođe skandal za čovečanstvo i opasni izvor mržnje koji preti bezbednosti svih, i Izraela. Ovaj rat treba da prestane, i da do primirja dođe što pre, u isto vreme kada izbeglice budu oslobođene i humanitarna pomoć masivno stigne u Gazu – bio je izričit francuski predsednik, uz napomenu da će se angažovati da sve bude učinjeno da Palestinci konačno imaju državu, živeći uz Izrael.
VEZE POLITIČARA DVEJU ZEMALjA
Prijateljske odnose krase i veze među visokim političarima. Žak Širak, dok još nije bio predsednik Francuske, i Rafik Hariri, pre nego što je postao premijer Libana, održavali su čvrste kontakte. Kada je Hariri ubijen u Bejrutu 2005. godine, Širak je preuzeo brigu o njegovoj deci. I Makron je više puta primao u Jelisejskoj palati Rafikovog sina Saada Haririja koji ima dvojno francusko i libansko državljanstvo, uključujući i kada se pregovaralo o njegovom vraćnju iz Saudijske Arabije u trenutku kada je 2017. godine prvo dao, a zatim povukao ostavku.
Preporučujemo
BUNDESVER TRESE KRIZA: Nema kritičnih delova - ugrožena sposobnost nemačke vojske
06. 06. 2026. u 17:11
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
PUTIN GUBI KRIM? U toku je "duboka operacija" - Ukrajina izvodi brz povratak poluostrva nakon 12 godina
ZAPADNI mediji i stručnjaci danima unazad predviđaju da bi se poluostrvo Krim moglo vratiti pod ukrajinsku kontrolu, jer je Ukrajina prekinula ruske linije snabdevanja.
06. 06. 2026. u 08:59 >> 08:59
NEMAČKA HITNO POZVALA RUSIJU: Putine, vreme je...
MINISTAR spoljnih poslova Nemačke, Johan Vadeful, pozvao je ruskog predsednika, Vladimira Putina, da pokrene pregovore o miru u Ukrajini uz učešće Evrope, prenose nemački mediji.
05. 06. 2026. u 09:53
NASTAJE NOVA DRŽAVA? Srpske komšije se ujedinjuju sa susedima - za moćnu državu od 22 miliona duša i 272.200 km²
"UNIONISTIČKI pokret je oduvek postojao i on je i dalje živ unutar našeg društva. Nesumnjivo je da je ova diskusija legitiman deo političkog procesa u zemlji. Ja lično nikada ne bih mogao da glasam protiv ujedinjenja."
02. 06. 2026. u 21:24
Komentari (0)