FRANCUZI STRAHUJU OD GRAĐANSKOG RATA: Ispitivanje javnog mnjenja pokazalo zabrinjavajuće rezultate

Vvremena su smutna i nesigurna. Sve više ljudi strahuje za sopstvenu bezbednost na Starom kontinentu. Ako je verovati poslednjim istraživanjima javnog mnjenja, perspektive su tako crne, da se čak blizu polovine Francuza priprema za mogućnost građanskog rata.

ФРАНЦУЗИ СТРАХУЈУ ОД ГРАЂАНСКОГ РАТА: Испитивање јавног мњења показало забрињавајуће резултате

Foto: Goran Čvorović

Ispitivanje Francuskog instituta za javno mnjenje (IFOP) urađeno nedavno za potrebe dnevnog lista "Figaro" pokazalo je krajnje zabrinjavajuće podatke, da se unutrašnjeg sukoba pribojava 42 odsto ljudi. Francuzi, tako, strahuju od mogućnosti da u njihovoj zemlji dođe do upada u institucije, kao što su Jelisejska palata ili skupština, onako kao što se to dogodilo u američkom Kapitolu pre tri godine.

Drugi, "optimističniji", ne vide u viziru rat, ali, bar, ulične sukobe poput onih koji su se događali za vreme pobune "žutih prsluka" ili poljoprivrednika. Mnogi, u svakom slučaju, predviđaju krizu većih razmera. Takođe, šezdeset odsto ispitanih sumnja u kapacitet institucija da osiguraju političku stabilnost. 

Tome je svakako doprinela situacija na političkoj sceni, gde Francuska, od sredine prošle godine, nema stabilnu vladu ni vladajuću većinu. Ulje na vatru dolila je nedavna presuda najjačoj kandidatkinji za predsednnika Marin Le Pen kojoj joj je zabranjeno da učestvuje u izbornoj trci, s još uvek krajnje neizvesnom apelacionom završnicom.

Francuzi su takođe izrazili pesimizam prema bezbednosnoj situaciji, podelama u Evropi i ekonomskoj situaciji. Osamdeset procenata smatra da bi do socijalnog bunta moglo da dođe već u mesecima pred nama. To se predstavlja kao "rekordni" rezultat u ispitivanjima u ovom domenu.

Kao razloge za duboko socijalno raslojavanje, ispitani u 88 odsto slučajeva navode porast delikvencije, 82 odsto koncentraciju populacije iste kulture u određenim kvartovima, a 77 izraženu neravnotežu u primanjima. U sličnom obimu, 75 odsto učesnika ankete apostrofira i važno mesto koje religija zauzima u javnoj sferi.

Anketa je pokazala da radikalizacija društva ide i kroz verske kanale. Kao najradikalniji, naveden je islam sa 63 odsto, judaizam sa 23 i katolicizam sa 16. U tome ulogu svakako imaju atentati koji su do sada izvedeni na ovom tlu. S druge strane, 30 odsto mlađih od 25 godina ima pozitivno mišljenje o islamizmu.

Kada je reč o islamizaciji, 72 odsto ispitanih je zabrinuto zbog porasta ove ideologije u gradskim naseljima, 70 posto u zatvorima, 63 u školama, 56 na univerzitetima i 52 u sportskim klubovima.

Na političkoj sceni, s jedne strane, to dovodi do značajnog snaženja suverenističke desnice koja ima veliku prednost u sondažama u odnosu na ostale stranke. S druge, 83 posto ipstitanih smatra da krajnja levica doprinosi podeli građana i da u nju nemaju poverenja kada je reč o borbi protiv islamizma.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

PRE TAČNO 113 GODINA POTONUO JE TITANIK: Jedan od čudom preživelih je potom postao olimpijski šampion - i to posle neverovatnih dešavanja