FRANCUZI STRAHUJU OD GRAĐANSKOG RATA: Ispitivanje javnog mnjenja pokazalo zabrinjavajuće rezultate
Vvremena su smutna i nesigurna. Sve više ljudi strahuje za sopstvenu bezbednost na Starom kontinentu. Ako je verovati poslednjim istraživanjima javnog mnjenja, perspektive su tako crne, da se čak blizu polovine Francuza priprema za mogućnost građanskog rata.

Foto: Goran Čvorović
Ispitivanje Francuskog instituta za javno mnjenje (IFOP) urađeno nedavno za potrebe dnevnog lista "Figaro" pokazalo je krajnje zabrinjavajuće podatke, da se unutrašnjeg sukoba pribojava 42 odsto ljudi. Francuzi, tako, strahuju od mogućnosti da u njihovoj zemlji dođe do upada u institucije, kao što su Jelisejska palata ili skupština, onako kao što se to dogodilo u američkom Kapitolu pre tri godine.
Drugi, "optimističniji", ne vide u viziru rat, ali, bar, ulične sukobe poput onih koji su se događali za vreme pobune "žutih prsluka" ili poljoprivrednika. Mnogi, u svakom slučaju, predviđaju krizu većih razmera. Takođe, šezdeset odsto ispitanih sumnja u kapacitet institucija da osiguraju političku stabilnost.
Tome je svakako doprinela situacija na političkoj sceni, gde Francuska, od sredine prošle godine, nema stabilnu vladu ni vladajuću većinu. Ulje na vatru dolila je nedavna presuda najjačoj kandidatkinji za predsednnika Marin Le Pen kojoj joj je zabranjeno da učestvuje u izbornoj trci, s još uvek krajnje neizvesnom apelacionom završnicom.
Francuzi su takođe izrazili pesimizam prema bezbednosnoj situaciji, podelama u Evropi i ekonomskoj situaciji. Osamdeset procenata smatra da bi do socijalnog bunta moglo da dođe već u mesecima pred nama. To se predstavlja kao "rekordni" rezultat u ispitivanjima u ovom domenu.
Kao razloge za duboko socijalno raslojavanje, ispitani u 88 odsto slučajeva navode porast delikvencije, 82 odsto koncentraciju populacije iste kulture u određenim kvartovima, a 77 izraženu neravnotežu u primanjima. U sličnom obimu, 75 odsto učesnika ankete apostrofira i važno mesto koje religija zauzima u javnoj sferi.
Anketa je pokazala da radikalizacija društva ide i kroz verske kanale. Kao najradikalniji, naveden je islam sa 63 odsto, judaizam sa 23 i katolicizam sa 16. U tome ulogu svakako imaju atentati koji su do sada izvedeni na ovom tlu. S druge strane, 30 odsto mlađih od 25 godina ima pozitivno mišljenje o islamizmu.
Kada je reč o islamizaciji, 72 odsto ispitanih je zabrinuto zbog porasta ove ideologije u gradskim naseljima, 70 posto u zatvorima, 63 u školama, 56 na univerzitetima i 52 u sportskim klubovima.
Na političkoj sceni, s jedne strane, to dovodi do značajnog snaženja suverenističke desnice koja ima veliku prednost u sondažama u odnosu na ostale stranke. S druge, 83 posto ipstitanih smatra da krajnja levica doprinosi podeli građana i da u nju nemaju poverenja kada je reč o borbi protiv islamizma.

DžEJ DI VENS UDARIO NA ZELENSKOG: To što on radi je apsurdno
U INTERVJUU za internet portal UnHerd , američki potpredsednik Džej Di Vens nazvao je napade ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na SAD „neproduktivnom retorikom“ i „apsurdnim“.
15. 04. 2025. u 10:27

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

"SINA SMO SAHRANILI U NIKŠIĆU" Željko Samardžić o najvećoj životnoj tragediji: "To je bila tuga za sve nas"
PEVAČ progovorio o bolnoj temi.
15. 04. 2025. u 10:18
Komentari (0)