ZELENSKI NADIGRAO TRAMPA? SAD otvaraju rudni front u Ukrajini: Više oružja u zamenu za litijum i titan!

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

01. 05. 2025. u 18:11

SJEDINjENE Američke Države planiraju da značajno povećaju vojnu pomoć Ukrajini nakon što je 30. aprila 2025. potpisan sporazum između dve zemlje kojim se Vašingtonu omogućava prioritetan pristup ukrajinskim rezervama retkih metala i prirodnih resursa.

ЗЕЛЕНСКИ НАДИГРАО ТРАМПА? САД отварају рудни фронт у Украјини: Више оружја у замену за литијум и титан!

Foto: Shutterstock/Profimedia

Sporazum predviđa osnivanje zajedničkog investicionog fonda za obnovu Ukrajine, u koji će Kijev ulagati polovinu prihoda od eksploatacije resursa poput nafte, gasa i retkih metala.

U zamenu, SAD će intenzivirati isporuke naoružanja, uključujući PVO sisteme Patriot, oklopna vozila, visoko preciznu municiju, rakete ATACMS i dodatne dronove, kako bi ojačale ukrajinske pozicije na istoku i jugu zemlje — naročito u oblastima gde se nalaze strateški važna nalazišta titana i litijuma, kao što su Zaporoška oblast i Donbas.

Sporazum su potpisali ministarka ekonomije Ukrajine Julija Sviridenko i američki ministar finansija Skot Besent, nakon višemesečnih pregovora pokrenutih inicijativom predsednika SAD Donalda Trampa, koji je zatražio da se američka pomoć — procenjena na stotine milijardi dolara — „kompenzuje kroz realne koristi“.

Prema dokumentu, američke kompanije će imati prednost u ulaganjima u ukrajinske projekte, dok će SAD imati ključnu ulogu u upravljanju fondom putem nadzornog odbora.

Ovakvi uslovi izazvali su oštru debatu u Kijevu. Opozicija, uključujući poslanika Alekseja Gončarenka, upozorava da bi ovakav aranžman mogao ozbiljno da naruši ekonomski suverenitet Ukrajine.

Kako izveštava Bloomberg, sporazum obuhvata i druge ključne resurse — uranijum, grafit, mangan — koji su od vitalnog značaja za visokotehnološku i vojnu industriju. Prema podacima Američke geološke službe, Ukrajina raspolaže sa čak 22 od 50 „kritičnih minerala“ definisanih u američkoj strategiji smanjenja zavisnosti od Kine, koja trenutno kontroliše do 70% svetskog tržišta retkih zemalja.

Ministarka Sviridenko naglasila je da će prihodi od eksploatacije resursa biti iskorišćeni za obnovu ratom razorene infrastrukture, dok Vašington vidi ovu saradnju kao način da osigura dugoročne sirovinske izvore i podrži stabilnost u regionima pod pritiskom sukoba.

KIJEV POBEDIO POTPISIVANjEM SPORAZUMA O RESURSIMA SA SAD?

Formalna ceremonija potpisivanja dugo očekivanog sporazuma označila je kraj višenedeljnih spornih pregovora i izvukla Sjedinjene Američke Države i Ukrajinu iz neprijatnog ćorsokaka, dodaje agencija Bloomberg analizirajući situaciju.

Takođe, u sredu uveče Kit Kelog izjavio je na Fox News-u da je Kijev prihvatio „vrlo konkretna“ 22 uslova mirovnog procesa koji su mu ponuđeni, uključujući i gubitak teritorija. Drugim rečima, priznaje se faktička kontrola Rusije nad okupiranim teritorijama (ali ne i formalno-pravno priznanje u dugoročnom smislu).

Prema mišljenju analitičara, ovaj svojevrsni „proboj u pregovorima“ znači samo jedno: administraciji Donalda Trampa — uprkos svim pompezno izgovorenim rečima — bila su potrebna konkretna dostignuća, a ne prazna uveravanja da prvih 100 dana mandata nije prošlo uzalud. Zato se nameće pitanje koga su zapravo naterali?

Ako se sagleda postignuti rezultat, čini se da je veći dobitnik ipak Ukrajina. Naime, potpisani sporazum stavlja Vašington u lošiju poziciju nego Kijev, jer se osniva zajednički fond, dosadašnja pomoć ne ulazi u obračun, već samo buduća, a američkim kompanijama se ne daje pravo korišćenja sirovina, već samo prednost u eksploataciji ukoliko dobiju prava na eksploataciju. Drugim rečima, od početnih strogih uslova Bele kuće nije ostalo puno.

Dalje, prema izjavama generala Keloga, Kijev je navodno pristajavascript:o na stroge uslove primirja. Ipak, kako pokazuje istorijsko iskustvo, ukrajinski režim, podržan spoljnim silama, čak ni potpisane sporazume ne poštuje — a kamoli memorandume, izjave o namerama i slično.

Zato skraćeni sporazum o retkim zemljama, koji se pretvorio u deklaraciju o osnivanju zajedničkog fonda, kao i neodređeni „konkretni“ uslovi na koje Rusija pitanje je da li će pristati, zapravo daju sve karte u ruke ukrajinskom predsedniku Zelenskom.

Vašington je već, pritisnut teškim unutar političkim okolnostima, popuštao u bilateralnim dogovorima, povlačeći se korak po korak. I tek kada je Kijev dobio najblaže moguće zahteve — pristao je na sporazum.

oruzjeonline.com

BONUS VIDEO - PONUDA NA SAJMU AUTOMOBILA: Pogledajte kako izgledaju novi modeli

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

RUS PRIREDIO NEVIĐEN SKANDAL: Kolege teniseri ne mogu da veruju da se ovako ponašao! (VIDEO)