PRVI AMERIČKI PAPA U ISTORIJI: Ko je novi papa, kardinal Robert Frensis Prevost - Potrebno je jedinstvo crkve

SMATRA se da će slediti put pape Franje, a veći deo života je proveo u Peruu

ПРВИ АМЕРИЧКИ ПАПА У ИСТОРИЈИ: Ко је нови папа, кардинал Роберт Френсис Превост - Потребно је јединство цркве

AP Photo/Alessandra Tarantino

Američki kardinal Robert Frensis Prevost novi je papa, a uzeo je ime Leo Četrnaesti. Kardinali su na konklavi po prvi put istoriji izabrali Amerikanca za papu, a pred konklavu njegovo se ime vrlo retko spominjalo. Kada se na Trgu svetog Petra čulo „Habemus Papam“ – Imamo papu – mnogi su predviđali da će novi papa biti Italijan, a najveće šanse su se davale Pijetru Parolinu.

Ipak, na kratkoj konklavi, drugog dana izabran je novi papa Amerikanac, koji se pojavio na balkonu Bazilike svetog Petra i prvo se zahvalio papi Franji za sve što je uradio za Crkvu. Novi papa dobro govori italijanski jezik i u svom obraćanju na prepunom trgu zauzeo se za jedinstvo Crkve.

-Neka mir  bude s vama, rekao je novi papa. „Čovečanstvo treba Hrista kao most do Boga i njegove ljubavi. Pomozi nam, pomozimo jedni drugima, gradimo mostove. Moramo pronaći način da budemo Crkva koja gradi mostove, započinje dijalog i koja je otvorena za sve“.

Zatim je papa pozdravio sunarodnjake iz Peruua i na španskom rekao da mu je bila velika čast raditi u Peruu. Pozvao je vernike da krenu napred, bez straha, ujedinjeni, „ruku pod ruke sa Bogom“. Zahvalio se kardinalima, a tokom govora mnoštvo mu je pljeskalo, nakon prvog iznenađenja što je izabran.

Čestitka je stigla i od američkog predsednika Donalda Trampa, koji tvrdi da je velika čast što je Prevost prvi američki papa. “Radujem se susretu sa papom Lavom Četrnaestim, biće to vrlo značajan trenutak“, napisao je Tramp.

Kardinal Prevost rođen je u Čikagu 1955. godine, prefekt je Dikasterija za biskupe i veći deo svoje službe proveo je kao sveštenik u Peruu. Završio je studij matematike i magistrirao na Katoličkom teološkom zavodu u Čikagu. Nastavio je školovanje u Rimu, a njegova doktorska dizertacija je bila posvećena radu svetog Augustina.

Kao sveštenik pridružio se augustinskoj misiji u Peruu i obnašao dužnost kancelara prelature. Zatim je boravio u Americi i bio je ravnatelj augustinske provincije u Čikagu i onda opet otišao u Peru.

Papa Franja ga je imenovao apostolskim upravnikom biskupije u Čikagu, postao je biskup i član Peruanske biskupije, a zatim diplomatski predstavnik Svete Stolice u Peruu. Pre deset godina Franja ga je imenovao kardinalom. Do sada je bio povučen prema medijima, diskretan, a osobina mu je da pozorno sluša sagovornike. Ne zna se mnogo o njegovim stajalištima, a smatraju ga bliskim papi Franji, popgotovo u pitanjima zaštite okoliša, brige za siromašne i migrante. „Biskup ne bi trebao da bude mali princ koji sedi u svom kraljevstvu“, često je govorio.

Podržavao je papa Franju kada je reč o dopuštenju pastoralne prakse rastavljenih, a pokazuje razumevanje i za gej osobe. Dva puta je bio i pod sumnjom da je bio blagonaklon prema sveštenicima koji su bili optuženi za seksualne zločine, ali je dokazao da direktne veze sa tim sveštenicima nije imao. Saznalo se i za zlostavljače u njegovoj biskupiji u Čikagu, u vreme dok je Prevost bio biskup, pa je kritikovan u medijima. Zamerali su mu da nije dovoljno istražio slučajeve kada su dvojica sveštenika zlostavljala tri devojčice, a Prevost je posle primio žrtve i izvinuo im se. Devojkama je navodno plaćeno 150.000 dolara za ćutanje, ali ceo slučaj nije nikad do kraja istražen.

Pre konklave Prevost nije bio izgledni kandidat, ali su mnogi tvrdili da ga podržavaju brojni kardinali iz južne Amerike. Smatrali su ga kompromisnim kardinalom, koji bi mogao da pomiri suprotstavljene struje u Vatikanu. Pokazalo se opet da kardinali koji uđu u Sikstinsku kapelu kao pape, izađu kao kardinali.

Podeljene su reakcije i među vernicima na Trgu svetog Petra. Amerikanci su imali američke zastave, a mnogi su im poručili „pobedili ste“. Najviše su bili razočarani Italijani, jer su očekivali „svog“ papu. Izbor prvog američkog pape dolazi u trenutku kada 20 odsto Amerikanaca se identifikuje kao katolici. Katolika ima dosta u Čikagu, gde je papa rođen. Prvi je i augustijanski papa, a u svijetu gde sve izgleda da je krenulo naopako prekinuti su i tabui u Vatikanu. Generacijama je bilo nepojmljivo da se izabere američki papa, a to se sada dogodilo.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

SRPSKA POSLA! Ameri zatečeni, evo gde je Nikola Jokić otišao posle čuda Denvera u Oklahomi (VIDEO)