"NOVOSTI" ISTRAŽUJU: Crno more nova baza EU za udar na Rusiju
EVROPSKA komisija usvojila je 28. maja dokument "Strateški pristup Evropske unije regionu Crnog mora" u kojoj je EU praktično deklarisana kao ratujuća strana, ali ne samo u sukobu na teritoriji Ukrajine, već u mnogo širem evroazijskom prostoru Crnomorja.

Foto: NATO
U ovoj strategiji su, diplomatskim rečnikom, zabašurene kolonijalne namere Zapada da zavlada dragocenim resursima Crnomorskog regiona i transportnim koridorima koji povezuju Centralnu Aziju sa Evropom, ali tako da Rusija bude zaobiđena i izolovana.
Ovakve ambicije nisu novost. Ideja izolacije Rusije počela je da se ostvaruje u Krimskom ratu, a uoči Velikog rata u Crnomorju su se sukobile naftaške kompanije zapadnih zemalja, koje su želele da se dokopaju monopola na naftna polja Centralne Azije i transportne koridore. Taj crnomorski sukob je po mišljenju mnogih naučnika jedan od suštinskih uzroka izbijanja Prvog svetskog rata, a crnomorska strategija EU sada se bavi istim opasnim idejama.

Foto: Printscreen
Zapadni mediji uopšte nisu pomenuli ovaj značajan dokument, kada su u drugoj nedelji juna obznanili osnivanje crnomorskog Centra za pomorsku bezbednost u režiji EU, nazivajući ga "tajanstvenim" jer su cilj njegovog rada, organizacija i budžet, navodno, nepoznati. Može se spekulisati da li je to bacanje prašine u oči javnosti ili lenjost da se pročita crnomorska strategija Evropske komisije objavljena na njenom sajtu 28. maja, ili bar izjave njenih zvaničnika.
- Predlažemo novi Centar za pomorsku bezbednost kako bismo ojačali naš odgovor (Rusiji), poboljšanja transportne infrastrukture radi poboljšanja vojne mobilnosti kako bi trupe i oprema mogli biti tamo gde su potrebni, kada su potrebni i nameru da pojačamo naš rad na suprotstavljanju hibridnim pretnjama, čija je Crno more glavna meta - rekla je Kaja Kalas, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost posle usvajanja strategije.

Foto: NATO
U njoj se kao ključne vojne aktivnosti navode:
- Nadogradnja transportne infrastrukture kako bi se omogućila njena spremnost za dvostruku (vojnu i civilnu) upotrebu.
- Opremanje dovoljnog broja morskih i rečnih luka i aerodroma u regionu, posebno na koridorima vojne mobilnosti, specijalizovanom infrastrukturom neophodnom za utovar/istovor prevelike i teške vojne opreme i materijala i obezbeđivanje dovoljnog prostora za skladištenje kako bi se omogućilo nesmetano unutrašnje slanje pošiljki.
- Zaštita kritične infrastrukture, uključujući koridore vojne mobilnosti i ekonomske i energetske platforme
- Saradnja sa partnerima na mehanizmima koji će osigurati da je vlasništvo i upravljanje lukama i kritičnom pomorskom infrastrukturom transparentno i pouzdano, uključujući i kroz sprovođenje mehanizma za proveru stranih direktnih investicija u Evropskoj uniji
Pošto se kao koridor za vojnu mobilnost navodi i Dunav koji sa kanalom Rajna-Majna spaja Crno More sa Nemačkom, očigledno je da će i Srbija biti, htela-ne htela, umešana u ovu priču. S druge strane, možda ova strategija objašnjava neobično interesovanje za uklanjanje potopljene Crnomorske flote Trećeg rajha kod Prahova, koja je tokom Hladnog rata smatrana bedemom za brzo vojno napredovanje Dunavom.

Foto: NATO
S obzirom da EU nema sopstvenu vojsku, reči Kaje Kalas otvaraju pitanje, čijim to trupama treba povećati pokretljivost u crnomorskom regionu. Odgovor daje saopštenje Evropske komisije: "U trenutnom kontekstu, strateško partnerstvo EU sa NATO-om je od suštinskog značaja za našu evroatlantsku bezbednost. Za 23 države članice EU koje su takođe saveznice NATO, on je kamen temeljac njihove kolektivne odbrane".
To potvrđuje i izveštaj zasnovan na diskusijama o strateškim i bezbednosnim izazovima za EU u regionu Crnog mora, koje su organizovali Nemački Maršalov fond SAD, Evropski savet za spoljne odnose i ambasada Rumunije u Parizu u martu 2025, kao i na okruglom stolu "Evropa i regionalna (ne)bezbednost Crnog mora" koji su organizovali Koledž Svetog Antonija, Univerzitet Oksford, Nemački Maršalov fond SAD i britanski Kraljevski imstitut za međunarone odnose - Čatam Haus u maju ove godine.
- Strategija za Crno more koordinisana između EU i NATO može iskoristiti ekonomsko-normativnu moć prvog, zajedno sa tvrdom moći drugog. Pošto Crno more povezuje Evropu, Južni Kavkaz i Bliski istok, nestabilnost tamo se može brzo proširiti van regiona, što čini bližu sinergiju NATO i EU imperativom. EU pooštrava svoju bezbednosnu ulogu, a njena nova strategija ocrtava odlučniji stav. Sada mora da pretvori svoju strategiju za Crno more u koordinisanu akciju i da se u potpunosti uskladi sa stavom odvraćanja NATO. Generalno, kroz blisku koordinaciju, EU, NATO i SAD mogu da obezbede trajnu stabilnost i prosperitet u strateški važnom regionu Crnog mora. Koordinirani napori će im omogućiti da odvrate agresiju, suprotstave se dezinformacijama i podrže reforme u zemljama poput Gruzije, Moldavije i Ukrajine - navode u zbirnom izveštaju Bogdan Kozma i Laurenciju Pleška, koordinatori u bukureštanskoj kancelariji "Maršalovog fonda SAD".

Foto: Printscreen
Oni dolaze iz jedne od pet država koje Crnomorska bezbednosna strategija EU definiše kao ključne igrače u regionu: članice Bugarsku i Rumuniju, kandidate Moldaviju i Ukrajinu, i Tursku, članicu NATO sa značajnim vojnim prisustvom i strateškim uticajem.
- NATO je značajno pojačao svoje prisustvo u Crnom moru raspoređivanjem borbenih grupa u Bugarskoj i Rumuniji, pojačavanjem vojnih vežbi i povećanjem operacija razminiranja. Ipak, sposobnost Rusije da se brzo pregrupiše i obnovi svoje snage uprkos velikim gubicima u Ukrajini zahteva snažniji odgovor alijanse kako bi se odvratila od dalje agresije protiv drugih zemalja Crnog mora - navode Kozma i Pleška zaključke zapadnih geostratega.
Stvaranje crnomorskog Centra za pomorsku bezbednost je samo ozvaničenje rezultata dogovora iz tri zajedničke deklaracije o saradnji EU i NATO-a potpisane 2016, 2018. i 2023. o usklađivanju uloga u regionu Crnog mora. Alijansa se godinama na ovom prostoru bavila vojnim projektima, a EU ekonomsko-političkim, vešto zaobilazeći "tvrdu bezbednost", koja je vrlo skupa i plaćala ju je Amerika. U zajedničkoj deklaraciji iz 2023. NATO i EU obavezali su se na zajedničko bavljenje "pretnjama iz Rusije i koordinisane napore u oblastima kao što su vojna i sajber odbrana".

Foto: Printscreen
Američke baze u Bugarskoj
- Usklađivanje vojnih alata i planova NATO sa političkim i ekonomskim alatima EU i uključivanje partnera poput Gruzije, Ukrajine i Turske ključni su za izgradnju kredibilne mreže kolektivne bezbednosti u regionu... U novije vreme - posebno nakon rata između Rusije i Gruzije 2008. godine i ilegalne aneksije Krima od strane Rusije 2014. godine i njenog rata u istočnoj Ukrajini - region i njegov značaj za bezbednosnu arhitekturu Evrope polako su se ponovo pojavili na dnevnom redu kreatora politike u EU i SAD. Ruska invazija na Ukrajinu u punom obimu 2022. godine potom ga je gurnula u prvi plan transatlantskih bezbednosnih briga - navode Kozma i Pleška.
Oni ukazuju da sada postoji konsenzus između EU, NATO i SAD da im je potrebno fundamentalno preispitivanje ka snažnoj, dugoročnoj strategiji za Crno more.
- Nakon što je izrazila spremnost da postane veći geopolitički akter, EU je sada ponovila svoju posvećenost regionu usvajanjem strategije o bezbednosti Crnog mora, koja je objavljena 28. maja - napisali su Kozma i Pleška. Nije beznačajno to što oni dolaze iz Maršalovog centra u Rumuniji, koja je kao jedinstvena država prvi put zamišljena i ostvarena u 19. veku posle poraza Rusije u Krimskom ratu, da bi izolovala Balkan od ruskog uticaja i vojne pomoći. U Drugom svetskom ratu Rumunija je bila Hitlerov saveznik i samo pod Staljingradom izgubila je 200.000 vojnika, a da i u strategiji širenja NATO na istok ima izuzetnu ulogu svedoči i to što se od 2024. Alijansa u njoj pravi vazduhoplovnu bazu Mihai Kogalničanu, najveću te vrste u Evropi.

Foto: Printscreen
NEDOUMICE O ULOZI TURSKE
STRATEGIJA o Crnom moru najavljuje značajne investicije u takozvani srednji koridor, planiranu trgovinsku i transportnu rutu koja povezuje Centralnu Aziju i Kinu sa Evropom preko Južnog Kavkaza i Crnog mora.
Evropska komisija je Crnomorski transportni koridor već uključila u svoje planove Transevropskih transportnih mreža, ali se javlja nedoumica o u ulozi Turske. EU želi da njene vojne potencijale koristi u svom interesu, ali nije zainteresovan za ekonomske veze. Naime, EU favorizuje povezivanje sa Centralnom Azijom preko Crnog mora, zaobilazeći kopnene puteve preko Turske i isključujući je iz igre kao i Rusiju.

TRAMP OTKRIO KOLIKO LjUDI NEDELjNO GINE U UKRAJINI: "Putin ubija mnogo ukrajinskih vojnika"
PREDSEDNIK Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da je nezadovoljan ponašanjem ruskog predsednika Vladimira Putina i naveo da razmatra nove sankcije protiv Rusije.
08. 07. 2025. u 20:36

SKANDAL! PLENKOVIĆ O USTAŠKOM KONCERTU TOMPSONA: "Ponosni smo, jedino on može da okupi pola miliona"
PREMIJER Hrvatske Andrej Plenković održao je konferenciju za medije nakon sednice Predsedništva Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Glavna tema bila je koncert Marka Perkovića Tompsona na Hipodromu i ustaška ikonografija koja se tamo mogla videti, ali i čuti.
07. 07. 2025. u 18:33

"PRONACISTIČKA PROŠLOST, USTAŠKI SIMBOLI" Francuzi o Hrvatskoj posle Tompsona: "Ustaše ubile stotine hiljada Srba, Roma, Hrvata"
FRANCUSKE novine "Le Monde" oštro su kritikovale Hrvatsku posle koncerta Marka Perkovića Tompsona, upozorivši da Hrvatska pokazuje sve veću toleranciju prema pronacističkoj prošlosti iz vremena NDH.
08. 07. 2025. u 17:43
Komentari (0)