VELIKO NAUČNO OTKRIĆE: Astronomi su prvi put uspeli da "uhvate" jednu odbeglu planetu
ASTRONOMI su prvi put uspeli da izmere masu i udaljenost jedne od planeta bez zvezdanog sistema, tj. jedne od takozvanih odbeglih ili slobodnih planeta.
Foto Iks/@MAstronomers
Ova planeta ima oko petine mase Jupitera i nalazi se na nešto manje od 10.000 svetlosnih godina od Zemlje, u pravcu centra naše galaksije, navodi se u studiji objavljenoj u žurnalu „Sajens“. Ta veličina sugeriše da je planeta najverovatnije nastala kao deo planetarnog sistema, pre nego što je izbačena u „igri gravitacionog bilijara“, prenosi „Sajens Alert“.
Budući da su male i tamne, ove slobodne planete ne mogu se direktno videti. Umesto toga, astronomi ih obično uočavaju zahvaljujući njihovom uticaju na svetlost udaljenih objekata. Dok prolaze između nas i sjajnog pozadinskog objekta, kao što je zvezda, gravitacioni uticaj planete deluje kao sočivo i nakratko uvećava ili iskrivljuje svetlost.
Da bi se odredila masa objekta koji ima ulogu sočiva, obično je potrebno da se zna koliko je on udaljen – a planeta koja leti samostalno pruža malo tragova o kontekstu, pa je teško izračunati njenu udaljenost.
U ovom slučaju astronomi su imali sreće. Prvobitni događaj sočiva nezavisno je uočilo više zemaljskih teleskopa u Čileu, Južnoj Africi i Australiji 3. maja 2024. godine. Takođe ga je posmatrao, sada već penzionisani, svemirski teleskop Gaja šest puta tokom perioda od 16 sati. I evo ključnog momenta: u vreme događaja mikrosočiva, Gaja se nalazila 1,5 miliona kilometara od Zemlje, što joj je omogućilo malo drugačiji pogled na nebo u odnosu na teleskope na Zemlji. Svetlost sa zvezde stiže do svakog posmatrača u različito vreme.
To je omogućilo astronomima da procene udaljenost do objekta sočiva – slično načinu na koji naš mozak opaža udaljenost na osnovu blago pomerenih slika koje primamo kroz dva oka – a samim tim i njegovu masu. Tim je izračunao da se planeta nalazi na oko 9.785 svetlosnih godina od Zemlje i da ima masu od oko 22 odsto mase Jupitera.
U povezanom članku, astrofizičar Gevin Kolman sa Univerziteta Kvin Meri u Londonu sugeriše da bi se ova tehnika mogla pokazati posebno korisnom za proučavanje lutajućih planeta nakon što svemirski teleskop Nensi Grejs Roman bude lansiran 2027. godine.
(sputnikportal.rs)
BONUS VIDEO - PATROLA SA PUTNICIMA, NA BRZOJ PRUZI, OD BEOGRADA DO SUBOTICE: "Vožnja deluje gotovo neprimetno"
Preporučujemo
NAUČNO OTKRIĆE: Srebrne nanočestice pokazale efikasnost protiv dijabetesa tipa 2
03. 01. 2026. u 23:00
ŽESTOKE PRETNjE MOSKVI IZ MINHENA: NATO će pokrenuti udare duboko u Rusiji ako se usude da napadnu Baltik
NATO će pokrenuti udare duboko u Rusiji ako se Moskva usudi da izvrši invaziju na baltičke države, upozorio je ministar spoljnih poslova Estonije Margus Cahkna, odbacujući strahove da bi Moskva mogla brzo da osvoji teritoriju na istoku.
16. 02. 2026. u 15:44
VAŠINGTONU STIGLO UPOZORENjE: Ne pokušavajte da narušite naše odnose sa Moskvom
BELORUSKI predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da je na početku pregovora između Belorusije i SAD upozorio Vašington da ne pokušava da naruši odnose između Minska i Moskve.
16. 02. 2026. u 15:09
"MAMA, JA IMAM RAK": Slavica Đukić Dejanović o borbi za život sina jedinca - sam sebi dao dijagnozu
"DUŠAN JE sam sebi dao dijagnozu"
16. 02. 2026. u 19:12 >> 19:12
Komentari (0)