VELIKO NAUČNO OTKRIĆE: Astronomi su prvi put uspeli da "uhvate" jednu odbeglu planetu
ASTRONOMI su prvi put uspeli da izmere masu i udaljenost jedne od planeta bez zvezdanog sistema, tj. jedne od takozvanih odbeglih ili slobodnih planeta.
Foto Iks/@MAstronomers
Ova planeta ima oko petine mase Jupitera i nalazi se na nešto manje od 10.000 svetlosnih godina od Zemlje, u pravcu centra naše galaksije, navodi se u studiji objavljenoj u žurnalu „Sajens“. Ta veličina sugeriše da je planeta najverovatnije nastala kao deo planetarnog sistema, pre nego što je izbačena u „igri gravitacionog bilijara“, prenosi „Sajens Alert“.
Budući da su male i tamne, ove slobodne planete ne mogu se direktno videti. Umesto toga, astronomi ih obično uočavaju zahvaljujući njihovom uticaju na svetlost udaljenih objekata. Dok prolaze između nas i sjajnog pozadinskog objekta, kao što je zvezda, gravitacioni uticaj planete deluje kao sočivo i nakratko uvećava ili iskrivljuje svetlost.
Da bi se odredila masa objekta koji ima ulogu sočiva, obično je potrebno da se zna koliko je on udaljen – a planeta koja leti samostalno pruža malo tragova o kontekstu, pa je teško izračunati njenu udaljenost.
U ovom slučaju astronomi su imali sreće. Prvobitni događaj sočiva nezavisno je uočilo više zemaljskih teleskopa u Čileu, Južnoj Africi i Australiji 3. maja 2024. godine. Takođe ga je posmatrao, sada već penzionisani, svemirski teleskop Gaja šest puta tokom perioda od 16 sati. I evo ključnog momenta: u vreme događaja mikrosočiva, Gaja se nalazila 1,5 miliona kilometara od Zemlje, što joj je omogućilo malo drugačiji pogled na nebo u odnosu na teleskope na Zemlji. Svetlost sa zvezde stiže do svakog posmatrača u različito vreme.
To je omogućilo astronomima da procene udaljenost do objekta sočiva – slično načinu na koji naš mozak opaža udaljenost na osnovu blago pomerenih slika koje primamo kroz dva oka – a samim tim i njegovu masu. Tim je izračunao da se planeta nalazi na oko 9.785 svetlosnih godina od Zemlje i da ima masu od oko 22 odsto mase Jupitera.
U povezanom članku, astrofizičar Gevin Kolman sa Univerziteta Kvin Meri u Londonu sugeriše da bi se ova tehnika mogla pokazati posebno korisnom za proučavanje lutajućih planeta nakon što svemirski teleskop Nensi Grejs Roman bude lansiran 2027. godine.
(sputnikportal.rs)
BONUS VIDEO - PATROLA SA PUTNICIMA, NA BRZOJ PRUZI, OD BEOGRADA DO SUBOTICE: "Vožnja deluje gotovo neprimetno"
Preporučujemo
NAUČNO OTKRIĆE: Srebrne nanočestice pokazale efikasnost protiv dijabetesa tipa 2
03. 01. 2026. u 23:00
VUČIĆEVO UPOZORENjE UDARNA VEST U RUSKIM MEDIJIMA: Evropa mora da shvati, Amerika se nikad više neće vratiti
IZJAVA predsednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojoj upozorava da Evropska unija mora da se suoči sa činjenicom da se Sjedinjene Američke Države nikada neće vratiti starom modelu odnosa sa Evropom, objavljena je kao udarna vest na naslovnoj strani svetskog izdanja ruskog portala Sputnjik, kao i na ruskoj agenciji RIA Novosti.
27. 01. 2026. u 07:44
U FEBRUARU POTPUNI KOLAPS POLARNOG VRTLOGA? Hladna masa zalediće Evropu, evo šta nas očekuje
NAKON stratosferskog zagrevanja početkom februara, najnovije prognoze pokazuju potencijalni potpuni kolaps polarnog vrtloga, što će na kraju dovesti hladan vazduh i u Evropu, piše Severe Weather Europe.
23. 01. 2026. u 14:21
GRAD NA RUBU PONORA: Klizišta odnela zemljište ispod kuća na Siciliji - snimci su JEZIVI (VIDEO/FOTO)
KATASTROFALNO nevreme koje je pogodilo jug Italije izazvalo je nezapamćenu štetu, a najkritičnije je na Siciliji, gde se u gradu Nišemiju urušio čak četiri kilometra dug deo litice. Zbog klizišta je više od hiljadu ljudi hitno evakuisano, jer je klizište bukvalno odnelo zemlju ispod kuća.
27. 01. 2026. u 11:26
Komentari (0)