HIPERSONIČNI „CIRKON“ LANSIRAN SA KOPNA: Moskva tvrdi pogođeni svi ciljevi, Kijev govori o „još jednom promašaju“ (VIDEO)

Предраг Стојковић
Predrag Stojković

20. 01. 2026. u 16:31

RUSKO Ministarstvo odbrane saopštilo je da je tokom noći između ponedeljka i utorka, 20. januara, izveden masovni napad na ciljeve širom Ukrajine, ocenjujući da su planirani zadaci ostvareni.

ХИПЕРСОНИЧНИ „ЦИРКОН“ ЛАНСИРАН СА КОПНА: Москва тврди погођени сви циљеви, Кијев говори о „још једном промашају“ (ВИДЕО)

Foto: Printskrin MO Rusije

Prema navodima vojnog resora, udari su bili usmereni na objekte kritične infrastrukture, kao i na ciljeve povezane sa ukrajinskim oružanim snagama.

U zvaničnom saopštenju navodi se da je napad izveden kao odgovor na prethodne ukrajinske napade bespilotnim letelicama na civilne mete na teritoriji Rusije. Tokom operacije korišćeno je precizno oružje dugog dometa sa kopnenih i vazdušnih platformi, kao i jurišni dronovi kamikaze tipa Geran. Takođe, potvrđena je upotreba hipersonične rakete Cirkon.

Ruska strana tvrdi da su udari bili usmereni na objekte vojno-industrijskog kompleksa Ukrajine, energetske i transportne čvorove, skladišta, kao i proizvodne pogone za bespilotne letelice. Ministarstvo odbrane naglašava da su svi identifikovani ciljevi pogođeni i da je svrha napada u potpunosti ostvarena.

ŠTA KAŽE KIJEV

Ukrajinski Generalštab i ratno vazduhoplovstvo izneli su drugačiju verziju događaja, saopštivši da je napad u velikoj meri „odbijen“. Prema njihovim tvrdnjama, ruske snage su tokom noći upotrebile jednu hipersoničnu raketu Cirkon, 18 balističkih raketa tipa Iskander-M i S-300, 15 krstarećih raketa H-101, kao i ukupno 339 jurišnih bespilotnih letelica tipa Geran, Gerbera i Italmas.

Foto printskrin oruzjeonline.com

Kijev tvrdi da je samo pet raketa i 24 drona uspelo da pogodi ciljeve, dok su ostali, prema zvaničnim navodima, presretnuti ili oboreni sistemima protivvazdušne odbrane. Paralelno sa tim tvrdnjama, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski i vojni zvaničnici nastavljaju da upozoravaju na nedostatke i ograničene kapacitete protivvazdušne odbrane, što logično ostavlja prostor za različita tumačenja efikasnosti sistema.

Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo potvrdilo je i upotrebu hipersonične rakete Cirkon tokom ovog napada, navodeći da je projektil lansiran sa teritorije Krima, verovatno sa kopnenog lansera. Prema ukrajinskim tvrdnjama, raketa nije pogodila predviđenu metu, što se, kako navode, uklapa u obrazac prethodnih upotreba ovog sistema.

RAKETA CIRKON I NjENA UPOTREBA

Cirkon je hipersonična protivbrodska krstareća raketa, sa stažom od šest godina od prvog demonstrativnog lansiranja. Reč je o dvostepenom projektilu koji u početnoj fazi koristi pojačivač na čvrsto gorivo za ubrzanje, dok u drugoj fazi hipersonični let održava nabojnomlazni (scramjet) motor na tečno gorivo. Domet rakete iznosi preko 1000 kilometara, a brzina do 9 maha.

Cirkon raketa je nakon toga počela da se koristi i sa kopna. Cirkon je prva na svetu hipersonična raketa lansirana i sa broda i iz zaronjene podmornice i sa kopnenog sistema Bastion-P. Obalski raketni sistem Bastion ima četvoroosovinski lanser i sposoban je da nosi dve hipersonične rakete Cirkon.

Foto printskrin youtube/Oružje Online/MO Rusije

Ruski izvori su još 19. marta 2022. godine prvi put objavili snimak dejstva raketom Cirkon na ukrajinsko skladište oružja. Ipak, raketu zvanično usvojili tek nakon pokretanja SVO. Putin je po prvi put zvanično potvrdio upotrebu hipersonične rakete 3M22 Cirkon korišćenu sa kopna u zoni sukoba u Ukrajini tek u februaru 2024. godine.

Ovaj sistem je prvobitno razvijen za potrebe ruske mornarice, sa namenom uništavanja visoko vrednih površinskih ciljeva poput nosača aviona i velikih ratnih brodova. Raketa je integrisana na više ruskih platformi, uključujući modernizovane fregate i podmornice, i smatra se jednim od ključnih elemenata ruskih hipersoničnih udarnih sposobnosti.

Od početka eskalacije sukoba, ruske snage su više puta koristile rakete Cirkon za gađanje kopnenih ciljeva u Ukrajini, uključujući udare tokom 2023. i 2024. godine. U svim tim slučajevima, ukrajinske vlasti su ponavljale tvrdnje da projektili nisu ostvarili direktne pogotke ili su izazvali ograničenu štetu.

Komanda vazduhoplovnih snaga Ukrajine nije navela koja je bila konkretna meta najnovijeg lansiranja, ali je izjavila da su sistemi ranog upozorenja i praćenja registrovali lansiranje i putanju leta rakete sa Krima. Dalje detalje zvaničnici iz Kijeva nisu iznosili.

Foto: Printskrin

Kontinuirana upotreba raketa Cirkon u ukrajinskom sukobu ukazuje na spremnost Moskve da pomorsko hipersonično oružje koristi i u kopnenim operacijama. Istovremeno, takvi udari služe i kao demonstracija operativne spremnosti savremenih preciznih sistema u realnim borbenim uslovima, dok se stvarni efekti na terenu i dalje tumače kroz suprotstavljene izveštaje dve strane.

Ipak, tvrdnje ukrajinske strane o „neuspelim pogocima“ hipersonične rakete Cirkon izazivaju značajnu skepsu u stručnim krugovima. Reč je o projektilu projektovanom za let pri ekstremnim brzinama i manevrisanje u završnoj fazi, upravo sa ciljem da nadvlada postojeće sisteme protivvazdušne i protivraketne odbrane.

Do danas nije potvrđeno postojanje operativnog sistema koji bi bio sposoban za pouzdano presretanje ciljeva ovog tipa. U tom kontekstu, ponavljajuće izjave o „promašajima“ i „ograničenoj šteti“ više liče na informativnu strategiju usmerenu ka domaćoj i savezničkoj publici nego na tehnički proverljive podatke. Činjenica da ukrajinske vlasti ne objavljuju lokacije meta, obim oštećenja niti konkretne dokaze dodatno otežava procenu stvarnih efekata ovih udara.

oruzjeonline.com

BONUS VIDEO - PATROLA SA PUTNICIMA, NA BRZOJ PRUZI, OD BEOGRADA DO SUBOTICE: "Vožnja deluje gotovo neprimetno"

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ODREKLA SE JAVNO RUSIJE, PA ODMAH DOŽIVELA OVO! Velika ruska zvezda nije ni sanjala da šta će da joj se desi