RAZLOG KOJI MENJA POGLED NA MODERNO RATOVANJE: Zašto je Iran potpuno otpisao lovce u korist balističkih raketa?

OD izbijanja otvorenih neprijateljstava između iranskih snaga i Sjedinjenih Država i Izraela u aprilu 2024. godine, nakon čega su usledili višestruki sukobi tokom narednih godina, iranski arsenal balističkih raketa igrao je nesumnjivo centralnu ulogu u omogućavanju zemlji da održi svoju odbranu i ograniči eskalaciju svojih protivnika putem odvraćanja.

РАЗЛОГ КОЈИ МЕЊА ПОГЛЕД НА МОДЕРНО РАТОВАЊЕ: Зашто је Иран потпуно отписао ловце у корист балистичких ракета?

Faiz Dila / Alamy / Profimedia

Arsenal je bio izuzetan kako po svojoj veličini, tako i po sofisticiranosti mnogih tipova raketa koje se koriste, uključujući rakete sa više bojevih glava, rakete sa manevarskim vozilima za povratak i hipersonična klizećim vozilima. Napredno stanje raketnih snaga zemlje je u oštroj suprotnosti sa stanjem velike većine iranskih oružanih snaga, uključujući njihove oklopne jedinice, artiljeriju, borbenu flotu i površinsku mornaricu, što odražava snažno davanje prioriteta investicijama. Komandant Vazdušno-kosmičkih snaga Iranskog revolucionarnog gardijskog korpusa Amir Ali Hadžizadeh, koga su izraelske snage ubile u akciji 13. juna 2025. godine, pružio je uvid u odluku u nedavno objavljenom intervjuu koji je, izgleda, dat neposredno pre njegove smrti.

Foto printskrin/IDF/us navy/Tanjug/AP/KCNA

Razrađujući poreklo iranskog gomilanja raketa 1980-ih, brigadni general Hadžizadeh je primetio: „U oblasti naoružanja, tokom godina nakon [iransko-iračkog] rata, Hazreti Aga [vrhovni vođa Ali Hamnei] je podsticao samodovoljnost, autohtonost i stajanje na sopstvene noge, ali to je samo jedno pitanje. Ali pitanje kojim putem krenuti, koje oružje autohtonost primeniti i kako to učiniti, ključno je... morali smo dobro da izaberemo pravi pravac. Na primer, tokom proteklih trideset godina - možda počevši od 1984. - posebno u oblasti raketa, vidimo ovaj naglasak dosledno tokom različitih godina.“ Iran je prvi put nabavio balističke rakete od Severne Koreje tokom iransko-iračkog rata, naime Hvasong-5 i Hvasong-6, i nastavio je tesno da sarađuje sa ovom istočnoazijskom državom, nabavljajući rakete „gotovo na prodaju“, licencno ih proizvodeći u zemlji, a prilikom razvoja dizajna, kupujući širok spektar korejskih tehnologija, komponenti i podsistema. Nekoliko hiljada severnokorejskih stručnjaka za rakete boravilo je u Iranu tokom nekoliko decenija kako bi podržali širok spektar raketnih programa, kao i radili na drugim programima, uključujući učvršćivanje raketnih i nuklearnih postrojenja duboko pod zemljom. Takva utvrđenja bila su ključna za omogućavanje Iranu da održi svoje raketne kapacitete uprkos stalnim naporima SAD i njihovih strateških partnera da unište njegove arsenale na kopnu.

Brigadni general Hadžizadeh je primetio da je ulaganje u balističke raketne kapacitete dalo daleko pozitivnije rezultate za bezbednosnu situaciju zemlje nego što bi to imalo ulaganje u borbene avione, primetivši:
-Da smo sledili put kojim je krenuo [ostatak] sveta - gde su i Istok i Zapad prvenstveno težili ofanzivnom oružju kroz razvoj aviona. Da smo sledili put sveta, koji je sada dostigao, na primer, petu generaciju [borbenih aviona], verovatno bismo se i dalje borili oko treće generacije. Šta to znači? To znači da bismo, šta god da radimo, uvek bili iza njih; sa zaostatkom od pedeset godina. Ali umesto da zaostanemo za neprijateljem i nikada ne bismo mogli da ga sustignemo, izabrali smo put koji nas je sada stavio licem u lice sa njima. To znači da, iako smo sledili pristup zasnovan na pretnjama kao odgovor na opasnost sa kojom smo se suočili, takođe smo razvili kapacitete koji bi mogli efikasno da se suprotstave tim pretnjama.

Primetno je da su samo Sjedinjene Države, Kina i Rusija razvile lovce pete generacije, dok se samo američki F-35 i kineski J-20 i J-35 smatraju istinskim konkurentima vrhunskog nivoa. Iranska mnogo manja ekonomija, tehnološki sektor i industrijska baza bili bi daleko od dobro pozicioniranih za razvoj lovca ravnog nivou čak i ruskom Su-57, a kamoli vrhunskim američkim i kineskim dizajnima.

Iranske odluke o nabavci predstavljaju rezultate asimetrične investicione strategije i odražavaju slične odluke koje su donele višestruke potencijalne mete napada SAD i Zapadnog bloka nakon završetka Hladnog rata. Nemogućnost Severne Koreje i Sirije da nabave moderne borbene avione od Rusije nakon raspada Sovjetskog Saveza, zbog stalnog pritiska Zapadnog bloka na Moskvu, dovela je do toga da obe zemlje značajno ulažu u razvoj sredstava za odvraćanje raketa, kao i oružja za masovno uništenje, uključujući u slučaju Sirije napredne nervne gasove. Rusija je slično dala prioritet ulaganjima u svoje nuklearne snage i arsenal taktičkih balističkih raketa, iako je to bilo ograničeno Sporazumom o nuklearnim snagama srednjeg dometa koji joj je sprečavao da razvije taktičke arsenale uporedive sa onima Irana ili Severne Koreje sve do kraja 2010-ih. Napad na Iran koji su predvodile SAD u junu 2025. godine i drugi napad iz februara 2026. godine pružili su prvi veliki test takvih asimetrično orijentisanih snaga protiv glavnih konvencionalnih snaga NATO-a.

(militarywatchmagazine.com)

BONUS VIDEO - DEČAK (14) NESTAO DOK SE KUPAO U DRINI: Sve hitne službe na nogama

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

ČEKANJU JE KRAJ, SPEKTAKL MOŽE DA POČNE! Meksiko i Južna Afrika otvaraju Mundijal na kultnom stadionu Asteka