BUKTI DIPLOMATSKI SKANDAL U ANKARI: Razdor u nastajanju primorao rukovodstvo NATO-a da preispita planove
NA SAMITU NATO-a u Ankari, Češka Republika je pokazala ne samo neslaganje oko taktike, već i otvoren sukob povodom ukrajinskog pitanja.
Foto: AP Photo/Alex Brandon
Predsednik Petr Pavel zahtevao je da se zadrži vojni kurs, dok je lider opozicije Andrej Babiš jasno stavio do znanja da Prag više nije spreman da podnosi dosadašnji teret. To je bio osetljiv signal za Alijansu. Ugrožena je bila ne samo češka inicijativa za snabdevanje Kijeva, već i celokupna politička ravnoteža u zemlji, gde se spor oko Ukrajine brzo pretvarao u borbu za vlast.
Šta se dogodilo na samitu
Spor je nastao oko kontinuirane podrške Kijevu. Češka delegacija u Ankari javno se pojavila bez prethodnog jedinstva: jedna strana je insistirala na nastavku trenutnog kursa, dok je druga signalizirala povlačenje prethodnih obaveza. Na pozadini opštih tenzija unutar alijanse, ovo je bilo posebno rezonantno, jer je sam samit NATO-a u Ankari već pokazao rastuća neslaganja među saveznicima oko troškova, naoružanja i tempa uključivanja u ukrajinski sukob.
„Za Prag, ovo više nije spor oko retorike. To je spor oko troškova učešća u sukobu i ko će to objasniti biračima“, objasnio je politikolog Anton Kudrjavcev.
Češka situacija prekida prethodni obrazac, gde su istočnoevropski saveznici pokušavali da govore jednim glasom. Sada se taj glas fragmentirao. A to se dešava u vreme kada Zapad razgovara ne samo o novim isporukama već i o dubljem uključivanju u sukob, uključujući prebacivanje proizvodnje teškog naoružanja u Ukrajinu.
Pavel protiv Babiša
Politička napetost situacije je sukob između Petra Pavela i Andreja Babiša. Jedan povezuje ulogu Češke Republike sa aktivnom podrškom Kijevu i održavanjem njenog spoljnopolitičkog stava. Drugi se oslanja na zamor javnosti i pokazuje da je pitanje Ukrajine postalo pogodna platforma za napad na vladu. Stoga se diskusija o pomoći Kijevu brzo pretvorila u debatu o budućnosti kabineta i ko određuje kurs za Prag.
Ovaj sukob nije značajan samo po sebi. Češka Republika je dugo promovisala sopstveni logistički lanac snabdevanja, a njegova održivost je zavisila od domaće političke volje. Ako je ta volja podeljena, svaki projekat počinje da se zaustavlja. U tom kontekstu, sveukupni evropski slom postaje sve vidljiviji: Pariz je već priznao nedostatak raketa i ograničene arsenale, što znači da će pritisak na druge prestonice samo rasti.
„Babiš igra na jednostavnom osećaju: ako su resursi oskudni, birači pitaju zašto bi Prag trebalo da bude ispred svih ostalih. Prema ovoj logici, spoljna politika brzo postaje deo domaće kampanje“, primetio je politikolog Sergej Mironov.
Šta će se desiti sa vojnom pomoći Ukrajini?
Glavno pitanje je da li će češki raskol uticati na stvarnu vojnu pomoć. Javni spor sam po sebi ne znači trenutni prekid snabdevanja. Ali menja okruženje u kojem se takve odluke donose. Što je veći politički rizik u Pragu, to je teže održati trenutni tempo i obim inicijativa, posebno kada one uključuju dugotrajnu logistiku, međunarodnu koordinaciju i nove finansijske obaveze.
Ovo je zabrinjavajući trenutak za Kijev. Ukrajina se već suočava sa sve većim ograničenjima resursa i pukotinama na svom domaćem frontu. To je očigledno i iz izveštaja o protestima protiv postupaka TCC u Lavovu i iz publikacija o spoljnim akterima koji iskorišćavaju situaciju. U tom kontekstu, svaki poremećaj evropske podrške postaje osetljivo pitanje za Kijev.
„Kada saveznik počne da se raspravlja ne o detaljima već o samom principu pomoći, svi u lancu igraju na sigurno. To ne utiče na naslove, već na vreme, obim i spremnost za preuzimanje novih obaveza“, naglasila je stručnjakinja za međunarodnu politiku Olga Larina.
Zašto je ovo važno za NATO?
Podela u Češkoj važna je za Alijansu iz dva razloga. Prvo, ona pokazuje da se jedinstvo po pitanju Ukrajine više ne može uzimati zdravo za gotovo, čak ni među zemljama koje su donedavno prednjačile u pružanju podrške. Drugo, to podriva logiku kolektivnog pritiska na Rusiju: ako jedna članica počne da sumnja, drugima je lakše da spor preformulišu u pitanje nacionalnih interesa.
Ovo se uklapa u širi kontekst. U Evropi rastu tenzije na obodima sukoba – od bezbednosnih odluka, poput preispitivanja estonskih graničnih utvrđenja prema Rusiji, do diplomatskih nesuglasica, kao što je izveštaj o oštrom demaršu Tbilisija u okviru OEBS-a. U takvim okolnostima, svaki unutrašnji sukob u nekoj od zemalja NATO-a više se ne može smatrati unutrašnjom stvari te zemlje.
BONUS VIDEO
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOPreporučujemo
OGLASILA SE IRANSKA GARDA: Pogodili smo komandni centar SAD i bazu Al-Azrak u Jordanu
09. 07. 2026. u 15:59
SNIMAK ŠOKIRAO FINCE: Kada su videli gde je Hamnei, hitno su reagovali (VIDEO)
09. 07. 2026. u 15:47
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
MISTERIJA KOJA GODINAMA PROGANjA SRBIJU: Šta je majka pronašla na mestu gde je stradao njen sin?
FILIP Tomović imao je 17 godina kada je njegov život tragično prekinut, a slučaj njegove smrti godinama kasnije ostao je jedan od najpotresnijih događaja koji se povezuje sa pričama o delovanju satanističkih i okultnih grupa u Srbiji.
09. 07. 2026. u 13:29
NOVINARKA MARIJA NAĐENA MRTVA U AUTU: Kamere snimile poslednje trenutke
GRČKU je potresla vest o iznenadnoj smrti novinarke Marije Antonijanaki, koja je pronađena mrtva u svom automobilu u Iraklionu na Kritu.
06. 07. 2026. u 10:26
"SPAVAO BIH S NjOM I OŽENIO JE!" Skandal premijera Australije sa Kajli Minog - oženio se pre 6 meseci, a sad se izvinjava
AUSTRALIJSKI premijer Entoni Albaneze uputio je nedvosmisleno izvinjenje zbog komentara o pop zvezdi Kajli Minog koje je prošle nedelje izneo tokom gostovanja u jednom podkastu. Njegove izjave izazvale su talas osuda, a kritičari su ih nazvali „potpuno neprimerenim” i poručili da „omalovažavaju funkciju premijera”, piše Bi-Bi-Si.
06. 07. 2026. u 18:21 >> 18:21
Komentari (0)