OTAC I SINOVI BATRIĆEVIĆ IZ ULCINJA, ČUVARI ŽIVOTA NA UŠĆU BOJANE U JADRAN: Pružili ruku spasa za više od 300 davljenika

Б. Дабић

15. 01. 2024. u 13:00

SAMO ove godine, od morskih struja i podivljalih talasa izbavili devetoro ljudi.

ОТАЦ И СИНОВИ БАТРИЋЕВИЋ ИЗ УЛЦИЊА, ЧУВАРИ ЖИВОТА НА УШЋУ БОЈАНЕ У ЈАДРАН: Пружили руку спаса за више од 300 дављеника

Foto: B.Dabić

ULCINjANIN Perica Pešo Batrićević (72) i njegovi sinovi Aleksandar (48) i Petar (38), decenijama su čuvari života na ušću Bojane u Jadran i na čuvenoj Velikoj plaži. Njihovi poznanici tvrde da su, uvek rizikujući svoj život, ruku spasa pružili za više od 300 onih koje su "prevarili" jake morske struje koje na ušću ulaze u reku, peščano dno koje često beži pod nogama, talasi. Samo 2023. od smrti su otrgli devet života.

Više od pola veka Pešo je uz Bojanu. Znalački, iskustveno govori o borbi čoveka i vode, a svaka priča je drama za sebe.

- Često sam riskirao život, nisam sebe štedeo, ali opet bih. Prvi put sam spasao jednu devojku kada sam imao 15 godina. Bio sam u snazi, ali dešavalo se ponekad i da je nestaje. Nije lako protiv sila prirode. Kad se čovek utapa, uhvati ga panika. Ja paničar nikada nisam bio, mozak mora da radi. To je mnoge ljude spaslo - objašnjava Pešo.

Priča nam i da su ponekad stotine ljudi gledale da se neko davi, ali nisu imali hrabrosti da im pomognu. Batrićevići poznaju i ćudi Bojane i mora, ali i psihologiju ljudi u strahu.

- Dok prilaziš davljeniku, ako je moguće mora da se priča sa njim. A kad mu konačno priđeš, držiš ga čvrsto i što je najvažnije: kad talas "lomi", ne smeš da ga ispustiš - kaže. 

Foto: B. Dabić

Pešo sa unucima na Bojani

Uz Bojanu su odrastala i Pešova deca: dve ćerke i dvojica sinova, danas unučad. Svi su naučili ćudi prirode, struje i talase na Velikoj plaži, specifičnosti reke Bojane. Stariji Aleksandar kaže da je otac više puta gledao kako on i Petar spasavaju ljude. Nastavili su očevu plemenitu misiju. Pitamo ih kako se oseća čovek kad drugog otrgne od smrti?

MEDALjA

PEŠO je poznat kao vrsni spasilac ljudi iz mora, ali mnogi pamte i njegovu hrabrost ispoljenu tokom rizičnih spasavanja postradalih u razornom zemljotresu koji je 1979. pogodio Crnu Goru. Tada je odlikovan Medaljom za hrabrost. 

- Čovek se prvo ozari. Neopisiv je osećaj kad se sve dobro završi. Pre 20 godina brat i ja smo spasli prve ljude, a najviše 2017, mada, verujte mi ne znam tačno koliko - kaže nam Aleksandar.

Njegov brat Petar, po zanimanju kuvar, dodaje:

- Nemate vremena da razmišljate. Strah, samo ponekad, dođe uveče, kad "vraćamo film", ali i brzo prođe.

Ulcinj je mali grad. Sve se vidi i zna. Svi znaju za Peša i sinove, ali zahvalnosti od gradskih vlasti nikada nije bilo:

- Nama je srce veliko pred Svevišnjim, pred Bogom. Od zvaničnika niko i ne treba da nam se zahvaljuje. Znaju šta radimo, koliko se mučimo, ali njihove reakcije nikada nije bilo. Bog nas je udomio na Bojani, a mi kad spasemo čoveka kažemo mu: "Pođi, zapali sveću i zahvali se Bogu". 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

CEO TENIS U ŠOKU: Čuvena teniserka ugradila veštačke grudi, a onda je otkriveno i ovo! (FOTO)