PEĆINA NA DEVICI KOD KNJAŽEVCA KRIJE NEVEROVATNO BLAGO: Dragulj čeka da ga otkriju (FOTO)
NA obroncima Vrlejice, gde planinski masiv Device drskim obrisima i neuhvatljivim lepotama drži u tajnosti mnoga čuda, u selu Vasilj, desetak kilometara od Knjaževca skriva se Vasiljska pećina. Prema speleološkom atlasu Srbije, jedna je od 80 najznačajnijih u Srbiji, a do sada je istraženo svega 170 metara.
![ПЕЋИНА НА ДЕВИЦИ КОД КЊАЖЕВЦА КРИЈЕ НЕВЕРОВАТНО БЛАГО: Драгуљ чека да га открију (ФОТО) ПЕЋИНА НА ДЕВИЦИ КОД КЊАЖЕВЦА КРИЈЕ НЕВЕРОВАТНО БЛАГО: Драгуљ чека да га открију (ФОТО)](/data/images/2025-02-04/569775_knjazevac-vasiljska-pecina-foto-sais-knjazevac-3_fmob.jpg)
Foto: SAIS Knjaževac
Sami obronci planine i strme klisure čine da izgleda kao iz drugih svetova, pa i danas čeka da zablista u punoj lepoti i ponosno se prikaže svetu. Zato je i privukla pažnju speleologa i planinara Sportskog speleološkog udruženja SAIS iz Knjaževca i njihovih gostiju iz Sokobanje, Niša i Vladičinog Hana koji su se upustili u istraživanje, namerni da otkriju sve što krije duboko unutar sebe.
- Vasiljska pećina je dragulj koji očekuje da bude otkriven u svom punom sjaju. Lepota pećinskog nakita, bogata fauna i istorijski nalazi, zaslužuju našu pažnju i dublje proučavanje - kaže Mladen Milošević, predsednik SAIS iz Knjaževca.
Upravo takva otkrića, čine ovu pećinu i njenu okolinu krajem za sve one koji žele da istraže naša prirodna bogatstava, koja su još u velikoj meri sakrivena od očiju javnosti.
![](/data/images/2025-02-04/569773_knjazevac-clanovi-udruzenja-sais-vasiljska-pecina-foto-sais-knjazevac-1_f.jpg?1738669810)
Foto: SAIS Knjaževac
- Pećina ima tri dvorane sa pećinskim nakitom i prirodna je retkost - objašnjava Milošević. - Značajna je jer je bogato nalazište za tzv. pleistocenu faunu, za neke životinjske vrste koje su živele pre više desetina hiljada godina, životinja koji su prapreci današnjih koje srećemo u divljini. Paleontološka istraživanja Vasiljske pećine otkrila su ostatke pećinskog medveda (Ursus spelaeus), kozoroga (Capra ibex) i endemičnog kopnenog račića - mokrice (Trichoniscus bononiensis sotirović Pljakić) nazvane po prof. dr Spasu Sotirovu. Ona je i stanište savremene faune, pećinskih insekata zabeleženih tek u dve pećine u ovom delu Srbije kao ne tako male kolonije slepih miševa do 2.000 jedinki.
CRVENA STENA - CRVENI NAKIT
VASILjSKU pećinu prvi spominju Stevan Mačaj, hirurg i okružni fizikus u Knjaževcu, Zaječaru i Beogradu Stevan Mačaj i rodonačelnik naučne speleologije u nas i utemeljivač svetske geomorfologije Jovan Cvijić. Mačaj napominje da je pećina poznata kao "Crvena stena", verovatno zbog jarko crvene boje pećinskog nakita, a Cvijić navodi postojanje "Pešteri" u ovom kraju. Prvo zvanično istraživanje sproveli su krajem sedamdesetih speleolozi Planinarskog društva "Ljuba Nešić" iz Zaječara.
Najveća prepreka za dalje, potpuno istraživanje su prirodni procesi koji stalno menjaju strukturu pećine (erozija, vlaga, obrušavanje i taloženje pećinskog nakita), pa se često zatvaraju nekadašnji prolazi.
- Pećina je na planinarskoj stazi koja vodi do vodopada Skok, jednog od zanimljivijih u tom delu naše opštine. Tu je i klisura Skok ili Ždrelo, gotovo kanjonskog oblika, prava mala zanimljiva divljina desetak kilometara od Knjaževca - dodaje Milošević. - Naše udruženje se bavi istraživanjem speleoloških objekata, pećina i jama u ovom kraju. Poseta ovoj pećini deo je šire akcije. Poslednjih godina radimo intenzivna sistematska istraživanja planine Device. Istražili smo mnogo vertikalnih pećina, jama, a Vasiljska je samo jedna od njih.
Prvi put su, veli, Vasiljsku pećinu pohodili u kasnu jesen 2006. a vratili su joj se posle 19 godina.
- Pretraživali smo celu ovu oblast dronom, jer je nepristupačna, i locirali neke nove potencijalne ulaze u pećine na stranama klisure - kaže Milošević.
TRAŽE IZMENU U KATASTRU
KNjAŽEVAČKI speleolozi su u saradnji sa svojim kolegama, prilikom nedavne posete Vasiljskoj pećini utvrdili da njena lokacija, koja je dostupna u Speleološkom atlasu Srbije i Katastru speleoloških objekata Srbije - nije tačna. Tato su i inicirali upisivanje njenog preciznog položaja u katastru speleoloških objekata naše zemlje.
SAIS intenzivno sarađuje sa Prirodnjačkim muzejom u Beogradu i drugim organizacijama, pa se očekuje, da već ove godine započne i istraživanje kolonije slepih miševa kao i bio-speleološka istraživanja ostalih vrsta u Vasiljskoj pećini.
![OVO BI MOGAO DA BUDE NAJVEĆI SKANDAL U ISTORIJI Tramp raskrinkao medije koji fabrikuju lažne vesti OVO BI MOGAO DA BUDE NAJVEĆI SKANDAL U ISTORIJI Tramp raskrinkao medije koji fabrikuju lažne vesti](/data/images/2025-02-06/570217_tan2025-01-3022192661-1_kf.jpg?time=1738845987)
"OVO BI MOGAO DA BUDE NAJVEĆI SKANDAL U ISTORIJI" Tramp raskrinkao medije koji fabrikuju lažne vesti
PREDSEDNIK Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da su Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i druge agencije ukrale milijarde dolara kako bi se pravile lažne afirmativne vesti o Demokratskoj partiji.
06. 02. 2025. u 13:39
![BRITANSKI EKSPERT: Imamo posla sa diletantom – Zelenski ne može da podnese da je kraj BRITANSKI EKSPERT: Imamo posla sa diletantom – Zelenski ne može da podnese da je kraj](/data/images/2024-12-18/556265_tan2024-12-0912191501-5_kf.jpg?time=1738220771)
BRITANSKI EKSPERT: Imamo posla sa diletantom – Zelenski ne može da podnese da je kraj
ŠEF ukrajinskog režima Vladimir Zelenski podsvesno ne može da prihvati temu povlačenja ukrajinskih snaga u zoni borbenih dejstava, izjavio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris
30. 01. 2025. u 07:58
![POTRES IZAZVAO CUNAMI OD 30 METARA: Razoran zemljotres već pogađao Santorini - i jedna od najjačih erupcija vulkana zabeležena je te 1956. POTRES IZAZVAO CUNAMI OD 30 METARA: Razoran zemljotres već pogađao Santorini - i jedna od najjačih erupcija vulkana zabeležena je te 1956.](/data/images/2025-02-06/570204_117515-santorini-cunami-ig_kf.jpg?time=1738844094)
POTRES IZAZVAO CUNAMI OD 30 METARA: Razoran zemljotres već pogađao Santorini - i jedna od najjačih erupcija vulkana zabeležena je te 1956.
DANAS znamo da je zemljotres 1956. godine, sa epicentrom u morskom području Amorgosa bio treći najsnažniji u Evropi od 1900. godine do danas.
06. 02. 2025. u 13:04 >> 13:14
Komentari (0)