NEVIDLJIVI I MOĆNI ČUVARI PISANE BAŠTINE: Vodeni žigovi u niškom arhivu otkrivaju neverovatne priče (FOTO)

Jelena Ćosin

27. 02. 2025. u 11:00

VODENI žigovi nevidljivi, ali moćni čuvari pisane baštine, svedoče o autentičnosti i verodostojnosti dokumenata, a istoričarima mogu da otkriju poreklo papira, autora i da li je dokument falsifikat.

НЕВИДЉИВИ И МОЋНИ ЧУВАРИ ПИСАНЕ БАШТИНЕ: Водени жигови у нишком архиву откривају невероватне приче (ФОТО)

Foto J. Ćosin

Istorijski arhiv Niš čuva brojne dokumente sa vodenim žigovima, koji su od neprocenjive vrednosti za istraživače. Istoričar i arhivista Igor Rakić iz ove ustanove objašnjava da se prvi vodeni žigovi pojavljuju u 13. veku u italijanskom gradu Fabrijanu.

- Tokom srednjeg veka, tu se proizvodio izuzetno kvalitetan papir, pa su želeli da dodaju tome i određene elemente na papiru. Imamo jedno pismo iz tog perioda koje je prvi dokument koji govori o vodenom žigu - navodi Rakić.

Izrada vodenog žiga bila je kompleksan proces. Na situ, kroz koje je prolazila pulpa napravljena od indijske konoplje, lana ili pamuka, dodavali su se reljefni oblici. U početku su vodeni žigovi bili jednostavni, sastojali su se od nekoliko crtica ili slova. Kako je tehnika izrade papira napredovala, žigovi su postajali sve složeniji.

- Na osnovu njega mi možemo tačno da vidimo gde je nastao papir, ko je proizvođač bio, kako je čak taj papir putovao po svetu. Oni govore i o kretanju i trgovini. Dokumenti, na primer, u Osmanskom carstvu pisani su na osmanskom jeziku, arapsko-persijskim pismom, ali žig ima ABC slova, znači, abeceda, i onda tu vidite da to nije moglo da bude proizvedeno kod Osmanlija, nego na Zapadu - dodaje Rakić.

Vodeni žigovi, po njegovim rečima, imaju različite oblike i motive:

- Vremenom su se razvijali i dobili složene oblike, od inicijala do simbola poput polumeseca, dvoglavog orla ili štita. Na primer, dvoglavi orao sa inicijalima "FI", što označava Franca Jozefa Prvog, bio je prisutan na papirologiji iz druge polovine 19. veka, koja je bila korišćena u Austrougarskoj, kako bi se označila autentičnost papira proizvedenog u tom regionu. Upravo po tom vodenom žigu mi vidimo kada je nastao papir - objašnjava Rakić.

Vodeni žigovi nisu samo estetski detalji na papiru; oni su ključni za razumevanje porekla, autentičnosti i istorije dokumenata. Kao nevidljivi svedoci prošlosti, nastavljaju da fasciniraju istraživače i ljubitelje istorije, ali i da pružaju dragocene informacije o vremenu i mestima iz kojih potiču.

Popis mađarskog prava

U ARHIVU izdvajaju i knjigu Corpus Juris Hungarici, koja sadrži popis mađarskog prava od dolaska Mađara u Panoniju do početka 16. veka. Autor ovog pravnog spisa bio je Ištvan Verboci, ali, kako ističe istoričar, knjiga nikada nije dobila status zvaničnog zakonika.

Jedan od najstarijih dokumenata u Istorijskom arhivu je hronološko-istorijski traktat o patrijarsima Antiohije iz 1725. godine. Na 615. strani ove knjige nalazi se vodeni žig u obliku slova "B", što se povezuje sa Žanom Bolandom, za kojeg se vezuju bolandisti, jezuitskog reda poznatog po kritičkom proučavanju života svetaca.

Bolandisti su izdavali spise o svecima, ali su ih podvrgavali rigoroznoj analizi kako bi utvrdili njihovu istinitost.

- Zbog toga je ova knjiga izuzetno značajna i danas postoji veoma mali broj primeraka u Evropi. Jedan od njih čuva se upravo u Istorijskom arhivu Niša - dodaje Rakić.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

UKRAJINCI ODBILI DA SE VRATE U UKRAJINU: Sportska drama zbog rata