ZASTAVA KOJA JE DOČEKALA CARA: Redak primer tekstilne heraldike, star 209 godina, biće izložen u Gradskom muzeju Vršac

CEREMONIJALNA zastava, kojom su Vrščani oktobra 1817. u svom gradu dočekali cara Franca Prvog, uskoro će biti predstavljena posetiocima Gradskog muzeja, nakon višemesečne konzervacije i restauracije. Reč je o jednom od najdragocenijih simbola Vršca iz perioda vladavine Habzburške monarhije, zbog čega je taj zahtevan proces finansijski podržalo Ministarstvo kulture.

ЗАСТАВА КОЈА ЈЕ ДОЧЕКАЛА ЦАРА: Редак пример текстилне хералдике, стар 209 година, биће изложен у Градском музеју Вршац

Foto: Gradski muzej Vršac

Ovaj redak primer svečane tekstilne heraldike, star čak 209 godina, u jakom lošem stanju je prošlog septembra poslat u beogradski atelje „Arachne“. Svila je bila oštećena i ispucala, metalne niti potamnele, a oslikani medaljoni prekriveni različitim vrstama nečistoće. Tokom višemesečnog rada, konzervatori su uspeli da stabilizuju slikani sloj i rekonstruišu oštećenja, a izradili su i posebnu zaštitnu ambalažu za njeno dugoročno čuvanje.

Foto: Gradski muzej Vršac

Proces restauracije

-Posle više od dva veka, ova zastava će ponovo biti pred publikom, ne samo kao muzejski eksponat, već kao živo svedočanstvo vremena kada su se u Vršcu ukrštali carstvo, granica, zanati i politika. Na njoj su, sa obe strane, oslikani simboli, kojima je tadašnja vlast želela da istakne značaj grada, lojalnost kruni i svoju privrednu snagu, jer su očekivali da će im careva poseta doneti veće privilegije i status slobodnog kraljevskog grada – objašnjava nam kustos vršačkog muzeja Stefan Mavrović.

Zastava je izrađena od purpurne i bele svile, sa stilizovanim listovima i upadljivom cik-cak bordurom. Na jednoj strani je, u zlatnom medaljonu, oslikan grb Ugarske sa patrijaršijskim krstom i krunom Svetog Stefana, koju pridržavaju dva anđela zlatnih krila. Na drugoj strani su simboli Vršca. Centralno mesto posvećeno je čuvenoj bici iz 1594, u kojoj je lokalni junak Janko Halabura odrubio glavu turskom zapovedniku Vršačke kule Arslan-begu. Halaburina ruka, koja drži sablju sa nabijenom begovom glavom, simbolično lebdi iznad kule, dok se sa strane nalaze štitovi koji povezuju srpski narod sa Habzburgovcima. U jednom štitu prikazani su vitez i četiri ocila, a u drugom heraldički lav i natpis koji simbolizuje 25 godina vladavine Franca Prvog.

Foto: Gradski muzej Vršac

Oslikani detalj ceremonijalne zastave pre restauracije

-Taj poslednji detalj otkriva širi istorijski trenutak u kom je zastava nastala. Posle Napoleonovih ratova i raspada Svetog rimskog carstva, Habzburška monarhija pokušavala je da učvrsti novi imperijalni identitet i lojalnost svojih pogradničnih gradova. Zato je car i došao u Vršac, kao važan trgovački i zanatski centar na samoj granici sa nekadašnjim osmanskim svetom. Vrščani su svoju lojalnost prikazali i ovim simbolima – pojašnjava Mavrović.

Iako nisu dobili sve što su očekivali, ova poseta cara Franca Prvog smatra se najznačajnijom u istoriji Vršca. Grad se danima pripremao za taj veliki događaj. Podizani su slavoluci i uvežbavane svečane povorke, u kojima je, kako se veruje, bila nošena i ova zastava. Ulice su bile ukrašene kao retko kada, dok su konjica i građanska milicija imali naročito važan zadatak da sačuvaju bezbednost važnog gosta, kao i red među okupljenim građanima.

ODSEČENA GLAVA

VRŠAC i Kikinda su jedini gradovi u Srbiji, koji su na grbu Grada zadržali motiv odsečene turske glave nabijene na sablju, što je kao glavni motiv prikazano i na ovoj zastavi. Iako danas ti prizori deluju surovo, u vreme nastanka ovih grbova, 1804. i 1744. godine, to je bio legitiman simbol pobede, hrabrosti i zaštite hrišćanske Evrope od nadirućeg Osmanskog carstva.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

OSVEŽENJE, ADRENALIN I PORODIČNA ZABAVA: Vodič kroz najbolje akva-parkove u Srbiji ovog leta!