POTOMCI SE POKLONILI SENIMA PREDAKA: U Osnabriku otkriveno obeležje za 116 jugoslovenskih oficira zatočenika nemačkog logora

NA groblju Eversburg u nemačkom gradu Osnabrik, vrlo emotivno bilo je otkrivanje spomen-obeležja za 116 jugoslovenskih kraljevskih oficira stradalih tokom savezničkog bombardovanja logora Oflag 6 C, decembra 1944. godine. Njihovim senima, poklonilo se 28 dece i mladih i Srbije i njihovi vršnjaci iz ovog ovog nemačkog grada u Donjoj Saksoniji.

ПОТОМЦИ СЕ ПОКЛОНИЛИ СЕНИМА ПРЕДАКА: У Оснабрику откривено обележје за 116 југословенских официра заточеника немачког логора

FOTO. Privatna arhiva

Među onima koji su odali poštu žervama stradalim tokom Drugog svetskog rata u kojem je bilo zatočeno oko 6.500 ofocora Kraljevske vojske Jugoslavije, bili su i trinaestogodišnji Đorđe Ničota iz Beograda, praunuk jednog od zarobljenih oficira. Za njega je, kako je rekao, poseban i emotivan trenutak bila poseta mestu gde je sahranjen njegov pradeda, čije ime i sam nosi. Taj susret sa porodičnom istorijom, ostavio je snažan utisak na mladog Đorđa i njegovu porodicu.

Pored spomen-obeležja, koje je svečano otkrila Katarina Poter gradonačelnica Osnabrika, venac je položio i Milun Čurović iz Novog Sada, unuk zarobljenika Arsa Čurovića, dok je iz Podgorice doputovao njegov rođak Arso Čurović, takođe unuk ovog oficira. Obojica su bili duboko dirnuti činjenicom da se nakon više od osam decenija čuva uspomena na njihovog dedu i da nikada neće biti zaboravljen, ni on, niti ostali.

Srpska trobojka u Hanoveru

GOSTIMA iz Srbije, srce je jače kucalo kada su ispred nove Gradske kuće u Hanoveru, gde je zamenik gradonačelnika Tomas Klaprot za njih organizovao prijem, ugledali srpsku zastavu. Svečano je bila istaknuta na jarbol u njihovu čast. Ovaj gest, kako kažu, doživeli su kao znak poštovanja i prijateljstva između dvaju naroda.

Najemotivniji trenutak čitave svečanosti, bio je nastup najmlađih članica grupe iz Srbije. Pod rukovodstvom nastavnice Zagorke Kričković iz Osnovne škole „Branko Radičević“ iz Ravnog Sela kod Vrbasa, učenice drugog i trećeg razreda, Marija Sofija, neda, Dunja, Greta i Tijana otpevale su pesmu „Tano daleko“. Slušajući dečje glasove, koji su podsećali na stradanje, ali i na dostojanstvo srpskih oficira koji su daleko od svoje otadžbine provodili najteže godine života, niko od prisutnih nije mogao da sakrije.

Predsednik Udruženja „Pomoć mladom životu“, istoričar dr Željko Dragić, koji se već godinama bavi istraživanjem istorije logora Oflaf 6 C, ističe važnost kulture sećanja.

- Svake godine dovodim mlade ljude na ovo mesto, jer smatram da je naša obaveza da ne zaboravimo one kojima je oduzeta slobode – kaže Dragić. - Ovi oficiri su bili daleko od svojih porodica, njihova zemlja je bila okupirana i razorena, a oni su godine proveli iza bodljikave žice. Sećanje na njih nije samo pitanje istorije, već i poitanje ljudskog dostojanstva. Kada mladi ljudi razumeju prošlost, lakše grade mirniju i bolju budućnost.

BOGAT PROGRAM

DOMAĆINI su za goste iz Srbije imali bogat program. Tokjom boravka u Hanoveru, učenici su se upoznali sa istorijom glavnog grada Donje Saksonije, grada koji je snažno obeležen delovanjem Martina Lutera. Posetili su srpsku zajednicu u tom gradu, kao i jedinstven kompleks, na kojem se na istom prostoru nalaze srpska i grčka pravoslavna crkva, simbol zajaedništva i saradnje pravoslavnih naroda.

On smatra da Srbija mora još snažnije da podržava projekte koji se bave očuvanjem istorisjkog pamćenja i negovanjem veza sa potomcima stradalim širom sveta.

- Poseta Donjoj Saksoniji pokazala je da su mladi iz Srbije istinski ambasadori svoje zenlje – smatra Dragić. - Svojim ponašanjem, kulturom, talentom i dostojanstvenim nastupima ostavili su snažan utisak na sve domaćine i bili su primljeni na najvišem nivou.

Nastavnica Nada Dangubić kaže da omladinske razmene nisu samo putovanja, već da uče decu toleranciji, poštovnju različitosti i razumevanju drugih kultura.

Među onima koji su odli poštu žrtvama, bile su i Radmila Nikolić, ćerka Vasilija Dakića, koga su okupacione vlasti 1941. odvele u Nemačku gde je tokom rata prolazio kroz teške izbegličke kolone kroz Šleziju. Bila je tu i Branka Životić, kćerka Svetozara Bjelopetrovića iz Primišlja u Lici koji posle rata nikada više nije video svoj zavičaj. Otkrivanju spomen-obeležja prisustvovala je i Milena Jazavac Guthof, ćerka Slavka Jazavca rođenog u Šibinama kod Gline, koji je tokom rata deportovan u Nemačku i kao prinudni radnik bio zatočen u fabrikama „Herman Gering Verke“.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

ZAŠTO JE DUBRAVKA MIJATOVIĆ ZAISTA NAPUSTILA SERIJU SREĆNI LJUDI? Morala sam da pobegnem...