ČUVAR TRADICIJE I KULTURE: 65 godina prosvetno-kulturne misije Narodnog univerziteta u Vranju
NA današnji dan pre 65 godina prosvetno – kulturnu misiju u Vranju započeo je tada Radnički univerzitet.
Foto: J.S.
Osnivačkom skupštinom u sali bioskopa „Sloboda“, na kojoj je učestvovalo oko 250 najistaknutijih građana, pre svega učitelja, profesora, lekara, pravnika, političkih radnika, zanatlija i ljudi sa sela, započet je jedan od najvažnijih zadataka – osposobljavanje, obrazovanje i usavršavanje radnika i službenika.
Ustanova je kasnije ponela naziv Narodni univerzitet. Zbog epidemiološke situacije izostale su mnoge značajne manifestacije iza kojih stoji ova ustanova.
Na početku rada najčešći oblik narodnog prosvećivanja, bilo je držanje javih predavanja o aktuelnim temama za sredinu u kojoj se drže predavanja.
Foto: J.S.
Tokom godina, uporedo sa obrazovanjem, razijala se i kulturna delatnost ustanove. Organizovane su različite smotre, takmičenja, susreti stvaralaca i izvođača, pre svega u narodnom i folklornom stvaralaštvu, ali i u likovnim i muzičkim umetnostima. Susreti sela „Od maja do maja“ imali su za cilj da se u selima omogući brži razvoj poljoprivrede, da se stvore bolji uslovi života, da se obogati kulturni život, unapredi prosveta i zdravstvo, da se zaštiti i unapredi životna sredina. Sve to je organizovao Narodni univerzitet Vranje.
Foto: J.S.
I danas se nastavlja sa realizacijom velikog broja tradicionalnih manifestacija, ali i sa novim aktivnostima u oblastima obrazovanja i kulture. Smotra recitatora osnovnih i srednjih škola „Pesniče naroda mog“ je jedna od aktivnosti sa najdužom tradicijom od blizu pola veka. Takođe, u višegodišnje tradicionalne manifestacije koje organizuje Narodni univerzitet i danas, spadaju i predtakmičenje frulaša „Zlatna frula juga Srbije“, Međuokružna smotra dečjih folklornih ansambala i izvornih grupa, Etno- sajam, Saloni knjiga i dr.
Jedna od najznačajnijih kulturnih aktivnosti je svakako Likovna kolonija, koja postoji od 1974. godine, pod nazivom „Prohor Pčinjski“, a od 2002. pod nazivom „Vranje“. Foto: J.S.
Među novijim manifestacijama posebno se izdvajaju Književna kolonija, a u skorije vreme je otpočela sa radom i Dečija likovna kolonija. Bogat kulturni sadržaj i aktivnosti Javne ustanove Narodni univerzitet dodatno oplemenjuje rad Likovne radionice, ali i izlagačka i izdavačka delatnost.
Narodni univerzitet Vranje je ne samo čuvar kulturne baštine, nego i rasadnik mladih, talentovanih zaljubljenika u likovnu umetnost i književnost. Uporedo sa kulturom, u budućnosti će se nastaviti i sa obrazovnim aktivnostima u delu neformalnog obrazovanja odraslih, gde beležimo najveći uspeh, jer smo za samo tri godine akreditovali deset najtraženijih programa za različita zanatska zanimanja.
Ova ustanova ima razloga da bude ponosna na dugogodišnju bogatu tradiciju, ali takođe ima mnogo inovativnih planova za vreme koje dolazi i u kome će se videti neophodnost postojanja jedne ovakve institucije kao što je JU Narodni univerzitet u Vranju.
Preporučujemo
NAZIRE SE KRAJ OBNOVE BORINE ULICE: Posle godinu dana rada, počelo asfaltiranje
04. 12. 2020. u 16:31
ZADUŽBINA STEFANA DEČANSKOG UPUTILA APEL: Potrebna pomoć za ikonopisanje hrama u Vranju
30. 11. 2020. u 09:58
ŽIVE U MEMLI, SAN NOVI DOM: Muke sestara Jovanović u Vlasu kod Vranja
30. 11. 2020. u 13:19
"SRPSKA SE TRUBA S KOSOVA ČUJE" ZA POBEDNIKA MATEJU: Oboren rekord na Gazivodama - Stotine mladića i devojaka plivalo za Časni krst (VIDEO)
PLIVANjE za Časni krst održano je tradicionalno na jezeru Gazivode. Ovogodišnji pobednik je Mateja Kasalović.
19. 01. 2026. u 13:55
KALINKA JE IMALA 14 GODINA KAD JE BRUTALNO UBIJENA: Otac 30 godina istraživao zločin, svi ga smatrali ludim - prava istina je šokirala svet!
ANDRE Bamberski je penzioner, a tri decenije života je posvetio razotkrivanju smrti svoje ćerke.
19. 01. 2026. u 13:58
Šta znači kad je na Krstovdan VEDRO I VETROVITO
KRSTOVDAN, koji se obeležava 18. januara, jedan je od onih praznika u srpskoj tradiciji koji tiho, ali snažno povezuje veru, prirodu i čoveka. Iako često ostaje u senci Bogojavljenja, Krstovdan u narodnom pamćenju nosi jednaku simboliku, kao dan kada se sudbina godine “zapečati”, a voda, vetar i nebo postaju glasnici onoga što dolazi.
18. 01. 2026. u 11:39
Komentari (0)