štednja

KAKO DA UŠTEĐEVINA POSTANE VAŠ MESEČNI IZVOR PRIHODA? ALTA banka predstavlja štednju uz kamatu do 4,05 odsto NKS

KAKO DA UŠTEĐEVINA POSTANE VAŠ MESEČNI IZVOR PRIHODA? ALTA banka predstavlja štednju uz kamatu do 4,05 odsto NKS

VAŽNI životni planovi počinju sa dobrim finansijskim odlukama, a štednja ostaje jedan od najpouzdanijih načina da se obezbedi stabilna i sigurna budućnost. Upravo zato je ALTA banka pripremila posebnu ponudu štednje u evrima sa nominalnom kamatnom stopom do 4,05 odsto, namenjenu svima koji žele da ostvare dodatni prihod na ušteđevinu pod povoljnim uslovima i uz podršku pouzdanog bankarskog partnera.

16. 07. 2026. u 12:35

NE RASIPAJU: Ko u Evropi najviše štedi?

NE RASIPAJU: Ko u Evropi najviše štedi?

PREMA podacima OECD-a, najveće stope neto štednje domaćinstava u Evropi tokom 2024. i 2025. godine beleže Švedska i Mađarska, sa oko 14,7 odsto raspoloživog prihoda koji građani uspevaju da odvoje sa strane. Odmah iza njih, sa više od 10 odsto, nalaze se Češka, Francuska, Nemačka i Holandija.

30. 05. 2026. u 14:22

DA LI SE VIŠE ISPLATI ŠTEDNJA U DINARIMA ILI U DEVIZAMA? Istraživanje NBS otklonilo sve dileme

DA LI SE VIŠE ISPLATI ŠTEDNJA U DINARIMA ILI U DEVIZAMA? Istraživanje NBS otklonilo sve dileme

RAST štednje stanovništva je nastavljen i u drugoj polovini 2025. godine, kada je dinarska štednja povećana za 10,4 milijarde dinara, odnosno za 5,3 odsto i krajem decembra je iznosila 206,2 milijarde dinara, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS) i navela da je u istom periodu porasla i devizna štednja i to za 459,5 miliona evra ili 2,9 odsto i dostigla nivo od 16,2 milijarde evra na kraju 2025.

09. 02. 2026. u 14:53

ŠTEDNJA BEZ SRCA: Britanski eksperiment nad porodicama

ŠTEDNJA BEZ SRCA: Britanski eksperiment nad porodicama

DOK britanska vlada i deo medija pokušavaju da opravdaju „ograničenje dečijeg dodatka na dvoje dece“ kao meru fiskalne odgovornosti, stvarnost pokazuje nešto drugo, zemlju u kojoj deca postaju kolateralna šteta budžetskih tablica. Argument da se siromaštvo „nije povećalo“ zvuči tehnički tačno, ali moralno prazno. Statistika ne meri stid roditelja koji mora da bira između računa i obroka, niti osećaj nemoći u zemlji koja se diči humanizmom, a u praksi premešta teret štednje na najslabije.

13. 11. 2025. u 13:21