NEĆE MOĆI, Pod Glavaševim krilom

Filip Rodić

04. 07. 2021. u 10:41

SEĆAM ga se po jednom zanimljivom detalju, kad je 1991. godine, u vreme kada je još počinjao rat u Hrvatskoj, Glavaš, na jedan spektakularan način, ušao u redakciju "Glasa Slavonije", gde sam bio glavni urednik i, faktički, preuzeo redakciju na način kako se to može videti jedino u nekim filmovima koji govore o južnoameričkim diktaturama - ispričao je novinar Drago Hedl pre desetak godina za propagandni servis američkog Kongresa "Radio Slobodna Evropa".

НЕЋЕ МОЋИ, Под Главашевим крилом

Privatna arhiva

Sličnu priču, ali sa malo više detalja, Hedl je ponovio i sedam godina kasnije za "Balkan insajt" svedočeći u njihovom tekstu povodom 12. godišnjice suđenja Branimiru Glavašu za brutalne zločine nad srpskim civilima u Osijeku u okviru slučajeva nazvanih "Garaža" i "Selotejp". Da bih, onima koji ne znaju, dočarao koliko su ti zločini zaista bili zverski, pomenuću samo slučaj Čedomira Vučkovića koji je primoravan da pije kiselinu iz akumulatora, od čega je umro u najgorim mukama.

VRATIMO se sad medijskoj karijeri Branimira Glavaša. Te, 1991. godine odlučeno je da se državni "Glas Slavonije" (inače osnovan 1943. kao partizansko glasilo) i vođstvo "mlade hrvatske demokracije" odabralo je za predsednika Nadzornog odbora upravo Glavaša. "Na prvi sastanak novog Nadzornog odbora došao je obučen u uniformu okružen naoružanim ljudima. Znao sam da će uskoro otpustiti i mene i direktora novina, što su i učinili na tom prvom sastanku", ispričao je Hedl koji je i dalje "konstantno izložen pretnjama smrću zbog istraživanja i pisanja o ratnim zločinima u Osijeku koji se povezuju sa Glavašem".

KAKO je upao u "Glas Slavonije", Glavaš je upao i u Osijek gde je bio alfa i omega obavljajući zvanično funkciju župana, kao i zastupnika u Hrvatskom saboru sve do 2005, kada se razišao s bivšim premijerom Ivom Sanaderom i kada je izbačen iz HDZ-a. Tada osniva sopstvenu partiju, Hrvatski demokratski sabor Slavonije i Baranje, koja od osnivanja dominira političkom scenom u tom delu Hrvatske (zajedno s ekstremističkom Hrvatskom strankom prava), a njegov naslednik na čelu stranke Vladimir Šišljagić sadašnji je župan Osječko-baranjske županije.

VEZE Branimira Glavaša sa "Glasom Slavonije" (koji važi za "desno orijentisani" list, a svi znamo šta je zapravo u Hrvatskoj "desna orijentacija"), kao i njegov uticaj iz senke na sva dešavanja u tom gradu, nisu prestali s njegovim izbacivanjem iz HDZ-a i početkom pravosudnog procesa za zločine nad Srbima. Pre desetak godina, 2011, hrvatski internet medij "T-portal" objavio je, povodom "napada" tog lista na zaštićenog svedoka u procesu protiv Glavaša Ivicu Zbožila, tekst pod naslovom "Glavaš ponovno uređuje Glas Slavonije" u kojem ukazuju na blisku povezanost Glavaša s tadašnjom zamenicom glavnog urednika tog lista Sanjom Marketić, ali i krajnju neprofesionalnost i pristrasnost koju su novinari "Glasa Slavonije" pokazali pišući u odbranu ovog ratnog zločinca.

KOLIKO su Glavaš i Marketićeva uistinu bili bliski, javnost će saznati nešto kasnije, 2012. godine, kada je na suđenju jednom od optuženih za pokušaj podmićivanja sudija Vrhovnog suda Hrvatske u korist Glavaša pušten snimak njihovog razgovora. "Napravili smo užasnu glupost i ja se samo nadam da ti nećeš zbog toga ispaštati - jecala je novinarka Sanja Marketić u noćnom razgovoru Branimiru Glavašu, koji je bio u begu u BiH. U to vreme već je mogla sumnjati na to da joj se razgovori prisluškuju. Glavaš je u 20-minutnom razgovoru izgovorio svega nekoliko reči, a Marketićeva ga je petnaestak puta zamolila da nikome ne govori o njihovom razgovoru", pisao je "Jutarnji list" izveštavajući o tome.

Marketićeva je u tom slučaju priznala krivicu i nagodila se s tužilaštvom.

SADA se verovatno pitate zbog čega pišem o svemu ovome. Vrlo je jednostavno - kada sam čuo da se najnoviji dnevni list na srpskoj medijskoj sceni, "Nova", štampa u Osijeku u štampariji "Glasa Slavonije", u šali sam rekao da smo dobili "Glavaševe novine u Srbiji".

Kada sam to izgovorio, mislio sam da stvari ne mogu otići dalje od šale i da reći "Glavaševe novine" za čedo "Junajted grupe" može biti samo veoma nategnuta metafora.

Posle vrlo površnog istraživanja po internetu, ispostavilo se, kao što vidite, da u ovoj šali ima više od pola istine. Nisam imao živaca da preturam po sadašnjoj vlasničkoj strukturi "Glasa Slavonije", ipak nisam istraživački novinar i tu ulogu prepuštam kolegama iz "Krika", ili "Insajdera". Ovo je samo priča o čudnim koincidencijama i činjenici da se "razbijanje medijskog mraka" u Srbiji na velika zvona nastavlja iz štamparije u Osijeku, definitivno bliske branitelju Glavašu, pošto je započeto televizijom iz Luksemburga definitivno bliskom jednom drugom ratnom zločincu, bivšem direktoru CIA Dejvidu Petreusu.

I ZNAM da će me požrtvovani branilac novinarskih sloboda, "srbijanski Vili Brant" verovatno ponovo optužiti da proganjam kolege novinare i da će verovatno opet posle celodnevnog razmišljanja smisliti neki naslov u kojem me stavlja u vulgarni seksualni kontekst, ali neka. I meni je lakše da ukazujem na neke "probleme" u našoj profesiji kada znam da će Veran Matić zaštititi "žrtve". Jedino me kopka da li će zbog ovog teksta osetiti potrebu da ode i u Osijek da klekne pred braniteljem. Veselin Simonović i glavni urednik Stojan Drčelić mi neće zameriti. Njima je ovo reklama.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
DNEVNIK STEPINCA ZAGREB KRIJE DECENIJAMA: Intervju - Prof. dr Predrag Ilić, autor trotomne studije o zločinima u NDH

DNEVNIK STEPINCA ZAGREB KRIJE DECENIJAMA: Intervju - Prof. dr Predrag Ilić, autor trotomne studije o zločinima u NDH

O NEKADAŠNjEM zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu (Brezarić, 1898 - Krašić, 1960) i njegovoj ulozi u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svetskog rata, objavljen je u Republici Hrvatskoj ogroman broj istoriografskih i hagiografskih knjiga, zbornika radova, feljtona, članaka, ali ne i njegov dnevnik u pet knjiga, koji je vodio od 30. maja 1934. do 13. februara 1945. godine.

15. 12. 2024. u 13:55

Komentari (1)

DVADESET GRADOVA OBOGAĆENO URBANIM VRTOVIMA U OKVIRU PROJEKTA : „Niklo kao ja“