OSTVAREN SAN TUĐMANA, SRBA NEMA NI 3 ODSTO: Hrvati su počinili najveće etničko čišćenje i to nad svojim građanima

E. V. N.

05. 08. 2022. u 07:00

NA jučerašnji dan, pre 27 godina, napadom na Knin u zoru, počeo je dugo pripremani egzodus Srba iz Krajine, najveće etničko čišćenje u Evropi posle Drugog svetskog rata, tokom kojeg je, uz prećutnu saglasnost međunarodne zajednice, sa svojih vekovnih ognjišta proterano više od 250.000 ljudi, 1.881 ubijen i nestao, a srpske kuće i crkve popaljene.

ОСТВАРЕН САН ТУЂМАНА, СРБА НЕМА НИ 3 ОДСТО: Хрвати су починили највеће етничко чишћење и то над својим грађанима

Foto: Arhiva Novosti

Ni posle skoro tri decenije od stravične vojno-policijske akcije "Oluja" iz Hrvatske nema iskrene ruke pomirenja niti izvinjenja za počinjene zločine. Upravo suprotno, umesto suočavanja sa prošlošću i priznanja stravičnih zlodela, u Hrvatskoj buja ustaštvo, minimiziraju se srpske žrtve, srpskom predsedniku Aleksandru Vučiću zabranjuje se da poseti Jasenovac, a zloglasni logori za decu iz vremena NDH proglašavaju "humanitarnim centrima".

Zanični Zagreb "Oluju" slavi kao "pobedonosno-oslobodilačku" akciju, a dan kada je etnički srpski prostor očišćen, kao Dan domovinske zahvalnosti. Srbi se, na ovaj dan, ali i u narednim danima, sećaju svojih stradalih i otetog zavičaja, pale sveće i polažu cveće.

Bilans ove "pobede Hrvatske" je poražavajući. Uništeno je 25.000 srpskih kuća, 13.000 privrednih objekata, 182 zadružna doma, 56 zdravstvenih stanica, 78 crkava, 29 muzeja, 181 groblje, 352 trgovine, 113 vodovoda, 96 trafostanica... Sravnjeni su svi srpski industrijski pogoni, 920 spomenika, 211 ugostiteljskih objekata i 410 zanatskih radnji.

Posle pogroma na svoja vekovna ognjišta vratilo se oko 20.000 Srba, mahom staraca.

Obnovljeno je tek oko 3.000 srpskih kuća. A više od 1.000 srpskih sela i naselja, u kojima su Srbi bili većina, praktično je prestalo da postoji. Prema poslednjim demografskim podacima, ostvaren je san Franje Tuđmana da broj Srba u Hrvatskoj padne ispod tri odsto.

Ilustracija V. N.

Dan sećanja i 20 godina od stradanja Srba u akciji "Oluja" 1995. godine trebalo je da bude obeležen sinoć centralnom manifestacijom na Trgu slobode u Novom Sadu, gradu koji je primio najviše prognanih. Predviđeno je bilo da obeležavanju prisustvuju predsednik Srbije Aleksandar Vučić, srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik, predsednica RS Željka Cvijanović, kao i ministri, predstavnici Vojske Srbije, članovi udruženja raseljenih.

Komemorativni skup je trebalo da počne parastosom za stradale koji bi služio patrijarh Porfirije. Planirana je bila i projekcija filma, svojevrsnog svedočanstva o najvećem i najstrašnijem etničkom čišćenju u poslednjih sedam decenija u Evropi.

U Hrvatskoj će i ova godišnjica "Oluje", koja se obeležava kao Dan državnosti, domovinske zahvalnosti i Dan branitelja, proteći u svečarskoj atmosferi, ali i u već zahuktalom sukobu šefa države Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića.

Trojica ministara iz Plenkovićeve vlade, naime, odbila su da učestvuju na tradicionalnom prijemu koji je sinoć u Kninu priredio predsednik Milanović, a reč je o ministru odbrane Mariju Banožiću, ministru policije i potpredsedniku vlade Davoru Božinoviću i takođe potpredsedniku vlade i ministru branitelja Tomi Medvedu.

Prema već razrađenom scenariju, danas će u Kninu u ranim jutarnjim satima serijom dešavanja početi obeležavanje "Oluje". Biće postavljen tehničko-taktički zbor koji će građani moći da razgledaju tokom celog dana. U prepodnevnim satima odvojeno će vence položiti predstavnici porodica poginulih, a potom predsednik Republike, premijer i predsednik Sabora.

Centralni skup biće održan na stadionu "Dinara", gde se očekuje obraćanje predsednika Milanovića, premijera Plenkovića i predsednika parlamenta Gordana Jandrokovića, dok će se prisutnima u ime branitelja obratiti penzionisani general Mladen Markač, koji je skandalozno u Hagu u drugostepenoj presudi oslobođen krivice za zločine u "Oluji". Iznad Knina će program izvesti akrobatska grupa "Krila Oluje", a prelete će imati i helikopteri hrvatske vojske i policije. U večernjem delu programa pevaće Doris Dragović.

"Oluja" je počela 4. avgusta 1995. godine, ofanzivom Hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog veća odbrane na području tadašnje Republike Srpske Krajine, odnosno Banije, Korduna, Like i severne Dalmacije, uprkos tome što se ta oblast nalazila pod zaštitom Ujedinjenih nacija. Akcija je, zvanično, trajala četiri dana i završila se padom Srpske Krajine i uspostavljanjem kontrole Hrvatske nad tom teritorijom.

DESET PUTA VIŠE INCIDENATA

PREMA izveštaju Srpskog nacionalnog veća za 2021. godinu, broj grafita i znakova koji sadrže govor mržnje i etničku netrpeljivost skoro deset puta je veći nego 2020. - sa 30 porastao je na 297. Povećan je i broj slučajeva vređanja i pretnji Srbima i srpskim institucijama u Hrvatskoj, fizičkih napada i oštećenja srpske imovine. Ukupno je zabeleženo 506 slučajeva istorijskog revizionizma, govora mržnje i nasilja prema Srbima u prošloj godini.

HAG NAGRADIO GOTOVINU I MARKAČA

ZLODELA počinjena tokom "Oluje" ostala su nekažnjena. Srpsko tužilaštvo za ratne zločine je nedavno podiglo prvu optužnicu za ubistva počinjena tokom "Oluje", protiv četiri oficira Hrvatske vojske zbog sumnje da su naredili akciju bombardovanja civila u izbegličkoj kolini na Petrovačkoj cesti.

Foto Tanjug

Pred Haškim tribunalom su za zločine tokom i neposredno nakon "Oluje" optuženi hrvatski generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak. U prvoj presudi Gotovina je dobio 24, Markač 18 godina zatvora, dok je Čermak oslobođen. Na žalbenom procesu 2012. godine, i Gotovina i Markač, komandant specijalne jedinice MUP Hrvatske tokom zloglasne akcije, oslobođeni su odgovornosti.

Zbog događaja u Hrvatskoj, pred Haškim tribunalom našle su se 22 osobe: 15 Srba, koji su ili osuđeni ili umrli tokom procesa, i sedam Hrvata, koji su oslobođeni.

* * * * * * * * * *

ČAK 600 NAŠIH SUNARODNIKA NESTALIH posle pogroma 1995. NIJE UŠLO U ZAJEDNIČKU KNjIGU, PORODICE APELUJU

PREDAJTE TELA DA IH DOSTOJNO SAHRANIMO

VIŠE od 70 odsto žrtava identifikovanih u vojnoj akciji "Oluja" bili su stariji od 70 godina, a najveći broj nestalih su oni koji nisu želeli da napuste svoja ognjišta, rekao je predsednik Komisije za nestala lica Vlade Srbije Veljko Odalović, povodom obeležavanja 27 godina od ove oružane akcije.

Dodao je i da 300 posmrtnih ostataka iz 1.050 grobnih mesta u Hrvatskoj čeka identifikaciju.

- U Zagrebu, Rijeci i Osijeku nalazi se 954 tela koja nisu identifikovana, od čega je najmanje 400 srpske nacionalnosti. Zvanično je evidentirano 1.853 nestalih, a 600 Srba nije čak ni ušlo u zajedničku knjigu, jer nisu ispunjeni svi kriterijumi. Međutim, oni su defakto nestali, njihova sudbina je nepoznata. Samo tražimo da nam date tela, da ih dostojno sahranimo.

Odalović je dodao i da Hrvatskoj ne odgovara da se pominju ni "Bljesak", ni "Oluja", kao što vlastima u Sarajevu ne odgovara da se pominju zločini nad Srbima u Podrinju, a vlastima u Prištini pogromi 1999. i 2004. Podsetio je i da se "Oluja" desila kada je NATO imao dve zone odgovornosti na prostoru koji je bukvalno spaljen, dok je na KiM imao pet zona odgovornosti tokom pogroma.

- U ovom trenutku, kada imamo ozbiljne, orkestrirane opstrukcije o svim pitanjima u saradnji sa Hrvatskom, to se dešava i po pitanju nestalih, a poslednji sastanak bio je u Beogradu, na našu inicijativu, u oktobru 2020. U Hrvatskoj postoji još 36 poznatih grobnih mesta, koja i dalje stoje neekshumirana.

Predsednica Udruženja porodica nestalih i poginulih "Suza" Dragana Đukić složila se da nema pomaka u procesu ekshumacije:

- Proces identifikacije je od početka usporen, jer se to u Hrvatskoj politizuje. Porodice su prijavile nestanak, dale DNK uzorak i sada nam ne preostaje ništa drugo nego da čekamo. Ali, umorni smo od čekanja i sve stariji. Neki su pokrenuli sudske postupke, ali gube sporove jer im fali institucionalna podrška.

Na skupu je najavljeno i donošenje Zakona o nestalima kada se formira nova vlada.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

OVO JE ČOVEK KOJI JE U NIŠU NEUTRALISAO TONU TEŠKU AVIO-BOMBU SA 430 KG EKSPLOZIVA: To isto je radio 2011. u Kragujevcu i 2013. na Dorćolu

AKO igde postoji "vaga" za merenje snage ljudskog duha, koliko li bi na njenoj skali težila ona koju ima deminer Mihailo Marinković (48), iz Pančeva, pripadnik Sektora za vanredne situacije MUP Srbije? Koliko bi na njen tas stalo njegove odvažnosti, staloženosti, potpune koncentracije..., u trenutku dok je, minule nedelje u Nišu, sam prilazio neeksplodiranoj avio-bombi teškoj 1.000 kilograma koja nosi 430 kilograma eksploziva, zaostaloj iz NATO agresije?

27. 04. 2024. u 07:00

Komentari (7)