SRBIJA U EU: Angela Merkel ostavila amanet svojim naslednicima
ANGELA Merkel je sumirala svoju kancelarsku karijeru, te pozvala naslednike da ne ispuštaju priliku da u svoje okrilje uvrste zemlje Zapadnog Balkana – Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i Severnu Makedoniju.

Foto: Olivier Hoslet, Pool via AP
Za to je, napominje, potrebno mnogo angažmana i strpljenja, ali ne treba prekinuti proces.
‒ U poslednjih šesnaest godina, koliko sam kancelarka, najveći pomaci na Zapadnom Balkanu postignuti su nakon pokretanja Berlinskog procesa 2014.
Tu se radi o smenjivanju svetlosti i senke – objašnjava Merkelova.
Početkom ove godine Merkelova je pokrenula diplomatsku inicijativu kojom traži da se region Zapadnog Balkana ponovo postavi visoko na spisak prioriteta Evropske unije. S tim će se nastaviti i nakon njenog odlaska, ali u smanjenoj formi, jer proširenje EU na zemlje Zapadnog Balkana nije na listi spoljnopolitičkih prioriteta njenih potencijalnih naslednika. Otpora ne nedostaje ni u Evropskoj uniji, ponovila je kancelarka nakon osme konferencije o Zapadnom Balkanu u sklopu Berlinskog procesa. Merkelova je u jednom trenutku primetila da protiv procesa proširenja u ovom trenutku nije samo Francuska, već i ostale EU zemlje, poput Holandije i Bugarske.
‒ U primarnom interesu Evropske unije je da jača procese saradnje i kooperacije u regionu, u cilju prevladavanja podela. Nama ostaje još da imamo mnogo strpljenja i angažujemo se na Zapadnom Balkanu – podvukla je kancelarka Merkel.
OPROŠTAJNA PORUKA
Spoljnopolitički analitičar Jakša Šćekić kaže da je integrisanje zemalja Zapadnog Balkana u EU neizvesno.
‒ To je njena, na neki način, oproštajna poruka. U njeno vreme nije učinjeno mnogo na integraciji Zapadnog Balkana, i to je, može se reći, njen neuspeh kao kancelarke. Razlog? Sve zemlje Zapadnog Balkana bi da uđu u EU, ali po svojim pravilima, ne pravilima EU, tako da je razumljiv otpor starih članica. Što se tiče Bugarske, oni ucenjuju zbog istorijskog sukoba s Makedonijom. Tako su se ovde poklopile dve stvari, zamor EU od proširenja i nespremnost zemalja Zapadnog Balkana za korenite promene, naročito u oblasti vladavine prava – zaključuje Šćekić.
(Objektiv)
Preporučujemo

RAT PROTIV SRBA TRAJE DECENIJAMA: Hrvatski istoričar o najnovijoj provokaciji sa Zapada
12. 07. 2021. u 21:42

VELIKA PROMENA U ŠKOLAMA U SRBIJI: Od danas ništa neće biti isto, odnosi se na roditelje
RODITELjI školaraca u Srbiji od danas dobijaju automatska zvučna obaveštenja kada nastavnik u elektronski dnevnik upiše izostanak deteta sa časa ili novu ocenu. Mada su deca godinama nalazila načine da ne kažu roditeljima baš sva dešavanja u školi, to sada više neće biti moguće.
17. 04. 2025. u 11:29

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

"KOMPLITLI FRI OF ČARDž": Da li ste čuli kako Putin priča engleski? (VIDEO)
RUSKI predsednik Vladimir Putin imao je u februaru telefonski razgovor s američkim predsednikom Donaldom Trampom o okončanju rata u Ukrajini, a iako tada nije saopšteno kojim su jezikom pričala dvojica državnika verovatno se svako koristio svojim maternjim i oslonio na prevodioce.
17. 04. 2025. u 15:25
Komentari (0)