KAKO JE NASTAJAO USTAV IZ 1974. GODINE: Jugoslavija nije bila klasična federacija, ali ni konfederacija

V. N.

01. 09. 2020. u 14:00

Krizu koja je zahvatila jugoslovensku federaciju početkom sedamdesetih godina partijski vrh je pokušao da razreši na više načina - novim ustavnim reformama, ukidanjem paralelizma autokratske vlasti i demokratskih tendencija, "pojačavanjem" vodeće društvene uloge SKJ, razračunavanjem sa nacionalističkim pokretom u Zagrebu, gušenjem demokratskog pokreta u Beogradu, "konzerviranjem" anahronih političkih koncepcija.

КАКО ЈЕ НАСТАЈАО УСТАВ ИЗ 1974. ГОДИНЕ: Југославија није била класична федерација, али ни конфедерација

Novosti

Na pitanju ustavno-pravnog oblikovanja države lomili su se brojni politički frontovi. Od ishoda sukoba zavisilo je u kom pravcu će krenuti budući razvoj jugoslovenske države.

Krajem 1970. pokrenut je u Saveznoj skupštini postupak za promenu Ustava SFRJ. Tom formalnom činu prethodile su duge pripreme. O promenama Ustava razmišljalo se prethodnih nekoliko godina, što je podtepeno ostvarivano grupom amndmana na Ustav iz 1963. godine.

Opšta atmosfera i duh stvoren tih godina kulminiraće Ustavom iz 1974. koji je najdirektnije ugrozio jugoslovensku državu i generirao gotovo sve u državnu krizu. Prva posledica primene najvišeg pravnog akta je bila osam različitih njegovih tumačenja.

Republičke elite su u svojim rukama koncentrisale sve elemenata državnosti. Na delu je bio "ratoborni federalizam" u kom je moć veta pružala mogućnost svakoj federalnoj jedinici da blokira svaku ideju od opšteg jugoslovenskog značaja.

Republike i pokrajine su se počele ponašati kao suverene države ("društveno-političke zajednice") koje same definišu i ostvaruju svoje nacionalne interese. Ekonomske neravnomernosti i društvene neujednačenosti porađale su političke sukobe i krizu u funkcionisanju Federacije. Procesi demokratizacije društva permanentno su sputavani prirodom autokratske vlasti i nemogućnošću boljševičkog bića SKJ da reformiše sebe. Novi Ustav je sputao procese integracije i odnose u državi sveo se na ličnu vlast Josipa Broza i grupe političara oko njega.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
MLADIĆI ROĐENI OVE GODINE ĆE PRVI U VOJSKU: General Mojsilović otkrio sve detalje o služenju vojnog roka

MLADIĆI ROĐENI OVE GODINE ĆE PRVI U VOJSKU: General Mojsilović otkrio sve detalje o služenju vojnog roka

NAČELNIK Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović rekao je u emisiji "Takovska 10" da Srbija kasni sa uvođenjem obavezne vojne obaveze. Suština je da se izgradi odbrambeni kapacitet Srbije, svaki dan i svaku godinu koju čekamo, gubimo generacije mladih vojnika, rekao je general Mojsilović. U jednoj klasi računamo do 20.000 vojnika-regruta, na godišnjem nivou, dva i po meseca po pet hiljada njih u jednoj klasi, odnosno ciklusu, rekao je Mojsilović uz napomenu da će prvo biti regrutovani mlađi vojnici, počev od 2006. godišta.

25. 09. 2024. u 22:01

Komentari (6)

PRINCEZA PONOVO TRUDNA: Nova prinova u britanskoj kraljevskoj porodici