PALATA ALBANIJA: Najstariji neboder u Beogradu - simbol moderne arhitekture (FOTO/VIDEO)
PALATA ALBANIJA jedan je od najznačajnijih jugoslovenskih primera moderne ahtekture u ulici u kojoj se nekada nalazila istoimena kafana "Kod Albanije".

Foto: N.Skenderija
Nušićeva omiljena kafana postala najstariji neboder u Beoradu
Pretpostavlja se da je kafana "Kod Albanije" podignuta polovinom 19. veka, a da je dugo godina bila jedna od omiljenih lokacija na koju su Beograđani svraćali.
Kafana "Kod Albanije" dugo je bila mesto sećanja na Beograd i njegovu toplinu, bila je centralno mesto na kom su se okupljali boemi 20. veka, a pisac Branislav Nušić jedan je od najpoznatijih srpskih književnika koji je bio redovni posetilac ove kafane i često je pisao o njoj.

Foto: Printskrin
Odlukom beogradske opštine, kafana "Kod Albanije" je zajedno sa dve susedne zgrade u Knez Mihailovoj ulici usled dotrajalosti i zbog higijenskih uslova, porušena 1936. godine i upravo ovo mesto je oslobođeno da se grad Beograd ukrasi jednom ovakvom reprezentativnom građevinom.
Zgrada Albanije prvi beogradski neboder
Zgrada "Albanija" (puni naziv: Palata Hipotekarne banke Trgovačkog fonda) se nalazi na uglu Kolarčeve i Knez Mihailove ulice, u samom srcu grada. Ima 13 nadzemnih i četiri podzemna sprata, visoka je 53 metra i ukupne je površine 8.000 metara kvadratna. U vreme izgradnje bila je najviša zgrada na Balkanu i predstavljala je vrhunac ekonomskog rasta Beograda između dva svetska rata.
Arhitektonski projekat palate izgradili su Branko Bon i Milan Grakalić 1938. godine, dok su za konstrukciju bili zaduženi inženjeri Miladin Prljević i Đorđe Lazarević. Zgrada je izgrađena od armiranog betona, što je u to vreme bila novina u građevinarstvu na ovim prostorima.
Tokom godina, palata Albanija je postala jedan od najprepoznatljivijih simbola Beograda. Iako je pretrpela određena oštećenja tokom Drugog svetskog rata, zgrada je obnovljena i nastavila je da dominira gradskim pejzažom. Godine 1984. proglašena je spomenikom kulture, što svedoči o njenom značaju za istoriju i arhitekturu Beograda.

Foto: Arhiva
Naziv ,,Albanija" nije u korelaciji sa ratnom istorijom
Palata Albanija u Beogradu dobila je ime po istoimenoj kafani "Kod Albanije", koja je postojala na tom mestu od 1860. godine. Naziv kafane, a kasnije i palate, nije direktno povezan sa zahvalnošću prema Albaniji, već je ime kafane bilo inspirisano tadašnjim običajima da se ugostiteljski objekti nazivaju po stranim zemljama i gradovima.
Godine 1918. Prvi svetski rat je završen, a kafana menja ime u "Albanija". Odavde verovatno potiče jedna od najvećih zabluda o njenom imenu. Nime, veruje se da je kafani u centru grada to ime dato u znak zahvalnosti Albaniji zbog toga što je dozvolila srpskoj vojsci i narodu da preko njene teritorije dođu do savezničkih brodova, koji su ih od albanske obale prebacili na Krf.
Međutim, to nije tačno, kafana u svom imenu ima reč "Albanija" čitavih sedamdeset godina pre početka rata. Takođe, to nije jedini objekat sa tim imenom. U Beogradu se u to vreme nalaze još dve kafane - jedna sa imenom "Mala Albanija", a druga "Albanez".
Ratna istorija: Palata bila pogođena tokom bombardovanja
Što se tiče ratne istorije palate "Albanija", tokom Drugog svetskog rata zgrada je pretrpela značajna oštećenja.
U večernjim časovima 19. oktobra 1944, dvadesetdvogodišnji partizan Mladen Petrović je postavio jugoslovensku zastavu sa crvenom zvezdom na vrh palate "Albanija". Tokom tog podviga, Petrović je bio ranjen, ali se oporavio dovoljno da učestvuje na Sremskom frontu, gde je kasnije poginuo zajedno sa svojim bratom.
Osvajanje ove zgrade omogućilo je partizanskim snagama napredovanja ka Beogradskoj tvrđavi i oslobađanje šireg područja oko Glavne železničke stanice, što je dovelo do potpunog oslobođenja Beograda 20. oktobra 1944. godine.
Nakon rata, inženjer Đorđe Lazarević je učestvovao u rekonstrukciji zgrade. Fasada je u potpunosti obnovljena 1958. godine, kada je originalni italijanski mermer zamenjen jeftinijim, domaćim materijalom.

Foto: Novosti

ŠOJGU UPOZORAVA: Taj potez bi mogao dovesti do trećeg svetskog rata
SEKRETAR Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu upozorio je da bi uvođenje mirovnjaka na istorijske teritorije Rusije moglo dovesti do trećeg svetskog rata.
24. 04. 2025. u 19:46

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

USTAŠLUK NA DELU I Hrvatski kardinal veliča Tompsona - totalno ludilo u Hrvatskoj
KOLIKO je Hrvatska ogrizla u mržnji prema Srbima govori činjenica da je čak i tamošnji kardinal govorio o koncertu Topsona poznatog po pesmama koje veličaju klanje Srba.
24. 04. 2025. u 17:01
Komentari (0)