NOVO ISTRAŽIVANJE: Građani se više informišu preko porodice i prijatelja nego preko medija
VIŠE od 70 odsto građana Srbije je tokom pandemije dalo primat ličnim kontaktima kao kanalima informisanja, pre svega porodici i prijateljima. Na drugom mestu su društvene mreže, a tek na trećem televizija, rezultati su CeSID-ovog istraživanja u okviru programa "Nova pismenost” koji sprovodi organizacija Propulsion u partnerstvu sa Američkom agencijom za međunarodni razvoj (USAID).

Foto: D. Balšić
U danima kada se obeležava globalna Nedelja medijske i informacione pismenosti pod pokroviteljstvom Uneska, podaci istraživanja ukazuju da se u proteklih godinu dana beleži blagi pad indeksa medijske pismenosti sa 3,91 na 3,88 (na skali do 6), što govori u prilog jačanju ličnih odnosa nauštrb poverenja u medijske sadržaje usled preplavljenosti različitim, zbunjujućim i kontradiktornim informacijama o korona virusu i situaciji u zemlji.
S druge strane, indeks digitalne pismenosti raste, pa je tako sa 10,5 skočio na malo više od 11 (na skali do 15). To je i objašnjenje činjenice da su društvene mreže na drugom mestu na listi kanala informisanja ispitanika (67 odsto). Građani su bili prinuđeni da savladaju korišćenje različitih aplikacija i digitalnih alata tokom pandemije.
Kada je reč o temama koje građane najviše zanimaju, u samom vrhu su sport i politika, dok je i dalje aktuelna pandemija na petom mestu. Čak 59 odsto ispitanika navodi da želi da se informiše sve dok im to ne ometa svakodnevne obaveze, a populacija mlađa od 25 godina navodi da ih ne interesuju aktuelna dešavanja u zemlji i svetu.
Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Branko Ružić izjavio je da je proces medijskog opismenjavanja kompleksan, a da je za tumačenje sadržaja u medijskom prostoru potrebna razvijena čitalačka pismenost i sposobnost kritičkog mišljenja.
- Deca i mladi su veoma osetljiv auditorijum, a da bi postali kompetentni korisnici medija, osim ovladavanja tehnologijom, potrebno je da nauče da izgrade kritički stav. U tome je potrebna podrška, iskustvo i mudrost odraslih, kako roditelja tako i nastavnika. Kroz obrazovni sistem učenici u Srbiji imaju mogućnost da ovladaju osnovama medijske i digitalne pismenosti. Kroz planove i programe nastave građanskog vaspitanja i maternjeg jezika u osnovnim školama obrađuju se teme koje jačaju kapacitete učenika u sferi medijske pismenosti. Osim toga, kroz izborni predmet Jezik, mediji i kultura u gimnazijama se dodatno potencira obrazovanje u ovoj oblasti. Informatičku pismenost učenici, takođe, stiču u osnovnoj školi i to kroz predmete Digitalni svet u prvom i drugom razredu, a od petog do osmog razreda u okviru predmeta Informatika i računarstvo. Škola ima jasno definisanu obrazovnu ulogu i vaspitnu funkciju. Potrebno je da roditelji i škola, sinergijski rade na stalnom upoznavanju sa aktuelnim promenama u sferi digitalne tehnologije - rekao je ministar Ružić.
- Medijsko i digitalno okruženje je kompleksno i ne postoji lako i brzo rešenje da ga odmah bolje razumemo i savladamo. Svima nama, bilo da smo roditelji, nastavnici, deca, državni službenici, influenseri ili novinari, treba u tome podrška, jer smo u stalnom procesu učenja. Ključ je u tome da razgovaramo i podstičemo kvalitetnu razmenu znanja među generacijama – između onih mlađih koji su digitalno spretni, ali im nedostaje životnog iskustva da prepoznaju valjane informacije i onih starijih koji lakše prepoznaju istinu, ali nemaju dovoljno razvijene digitalne veštine - navodi Darko Soković, direktor programa Nova pismenost.
Podaci pomenutog istraživanja reflektuju medijske navike i ponašanje građana, ali i njihov odnos prema medijskoj i digitalnoj pismenosti u proteklih godinu dana. Nalazi otkrivaju i uspešno prilagođavanje građana Srbije digitalizaciji i novim uslovima života izazvanim pandemijom. Istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku od 1.188 građana Srbije, uzrasta od 12 do 60 godina, naglašava Slađana Komatina, istraživačica CeSID-a.
Program "Nova pismenost” radi s građanima, medijima, kompanijama, obrazovnim sistemom, influenserima i državnom upravom kako bi se najbolje prakse medijske, informacione i digitalne pismenosti našle među temeljima savremenog i konkurentnog srpskog društva.

PRVA DUGOROČNA PROGNOZA STRUČNjAKA: Evo kada će pasti sneg u Srbiji i kakva zima čeka Evropu
PREMA prvim prognozama evropskih stručnjaka sa sajta Severe Weather Europe, zimu 2025/2026 obeležiće uticaj slabe faze La Ninje i verovatno slabiji polarni vrtlog. Ovo znači dinamičnije kretanje atmosferskog pritiska, što može omogućiti hladnije dane u Evropi, ali i u SAD i Kanadi.
13. 08. 2025. u 09:59

TRAMP U OGROMNOM PROBLEMU: Veliki peh pred sastanak sa Putinom na Aljasci
PREDSTOJEĆI sastanak između predsednika SAD Donalda Trampa i ruskog predsednika Vladimira Putina u petak na Aljasci dolazi u vreme kada u američkoj administraciji gotovo da nema iskusnih stručnjaka za Rusiju, piše Fajnenšel tajms.
13. 08. 2025. u 11:24

SRBIN ČUVAO KLINTONA: Bivši predsednik ostao zatečen - posle svađe saznao Ajkulino poreklo: "Osećao sam da mi ne može ništa" (FOTO)
ČOVEK koji je čuvao Madonu, princa Harija, Bijonse i Naomi Kembel potiče iz stare beogradske porodice.
14. 08. 2025. u 07:43
Komentari (0)