I GLADOVANJE I PREJEDANJE ŠTETE ŽELUCU: Ovo su najštetnije navike koje mogu da ugroze zdravlje vašeg stomaka

Ивана Ковачић
Ivana Kovačić

21. 03. 2026. u 07:00

ZDRAVLjE želuca često se posmatra samo kroz prizmu varenja, ali savremena medicina sve više naglašava da je ovaj organ u stalnoj i veoma složenoj komunikaciji sa mozgom.

И ГЛАДОВАЊЕ И ПРЕЈЕДАЊЕ ШТЕТЕ ЖЕЛУЦУ: Ово су најштетније навике које могу да угрозе здравље вашег стомака

Foto: Depositphotos

Između mozga i sistema za varenje postoji takozvana osovina mozak-creva, mreža nervnih puteva, hormona i biohemijskih signala koja omogućava da emocije, stres i način života direktno utiču na rad želuca.

Zid želuca i creva prožet je gustim spletom nerava koji čine deo enteričnog nervnog sistema, pa nije slučajno što se često kaže da stomak reaguje na ono što osećamo jednako brzo kao i mozak. Zbog ove snažne povezanosti, psihička napetost, ubrzan način života i hronični stres mogu da pojačaju lučenje želudačne kiseline, uspore ili ubrzaju varenje i dovedu do tegoba poput bola u želucu, gorušice, nadutosti ili mučnine.

Mnogi ljudi upravo u stresnim periodima primećuju da im se javljaju gastritis, osećaj težine u stomaku ili pojačana osetljivost želuca.

Foto: Free Images Pixabay

Početak proleća donosi još jednu promenu koja može da utiče na osetljive osobe - nagli prelazak na obilje svežeg zeleniša. Na pijacama se pojavljuju mladi luk, rotkvice, zelena salata, kopriva, sremuš i drugo lisnato povrće bogato vlaknima, vitaminima i biljnim kiselinama. Iako je ova hrana veoma zdrava, naglo povećanje njenog unosa može kod pojedinih ljudi da uzrokuje nadimanje, grčeve ili pojačanu kiselinu.

Posebno osetljive su osobe koje već imaju gastritis ili čir na želucu, ljudi sa sindromom iritabilnog creva, osobe koje dugo nisu unosile mnogo sirovog povrća pa naglo promene ishranu, ljudi sa povećanom želudačnom kiselošću, starije osobe čiji je digestivni sistem sporiji i osetljiviji. Zbog toga lekari savetuju da se sezonske namirnice uvode postepeno, u manjim količinama i uz kombinovanje sa lakše svarljivom hranom.

Istovremeno, postoje i navike koje dokazano mogu da naruše zdravlje želuca i dugoročno dovedu do različitih tegoba. Ovo su najštetnije:

Preskakanje obroka

Kada se dugo ne jede, želudac nastavlja da luči kiselinu koja tada može da nadraži sluzokožu. Upravo zbog toga kod ljudi koji preskaču doručak ili prave velike pauze između obroka često dolazi do pojave pečenja u želucu, bola "na prazan stomak" ili pojačane gorušice. Dugoročno, ova navika može da dovede do upale želudačne sluzokože i pogoršanja već postojećih gastroenteroloških tegoba.
 

Foto: freepik.com

Previše hrane

Velike količine hrane u kratkom vremenu opterećuju želudac i usporavaju varenje. Kada se stomak naglo prepuni, dolazi do rastezanja njegovih zidova, što može da izazove osećaj težine, nadimanje i pojavu kiseline. Ako se ovo ponavlja često, varenje postaje sve sporije, a rizik od refluksa i hroničnih želudačnih tegoba se povećava.
 

Dejstvo lekova

Ovi lekovi mogu da oštete zaštitni sloj želudačne sluzokože i povećaju rizik od gastritisa ili čira. Posebno je rizično kada se uzimaju često i na prazan želudac, bez prethodnog obroka. Zato lekari savetuju da se lekovi protiv bolova koriste oprezno i po mogućstvu uz hranu, kako bi se smanjio njihov nadražujući efekat na želudac.

 

Kafa i alkohol

Supstance iz kafe i alkohola podstiču lučenje želudačne kiseline i mogu da nadraže sluzokožu želuca. Kod osetljivih osoba već i nekoliko šoljica jake kafe dnevno može da izazove gorušicu, bol ili osećaj pečenja u želucu. Alkohol, naročito ako se konzumira na prazan stomak, dodatno pojačava ovaj efekat i može da dovede do upale sluzokože.

Foto: freepik.com

Pušenje cigareta

Nikotin smanjuje dotok krvi u sluzokožu želuca i otežava njenu regeneraciju. Zbog toga kod pušača češće dolazi do pojave gastritisa, ali i sporijeg zarastanja postojećih oštećenja. Pušenje takođe može da pojača lučenje želudačne kiseline i pogorša simptome refluksa.


 

Foto: Profimedia

Stres i nesanica

Psihička napetost direktno utiče na rad želuca kroz nervni sistem koji povezuje mozak i digestivni trakt. Kada je organizam pod stalnim stresom, lučenje kiseline može da se pojača, a varenje postaje neuravnoteženo. Zato se kod mnogih ljudi u periodima pojačane brige ili nedostatka sna javljaju bol u želucu, grčevi, mučnina ili osećaj nelagodnosti posle obroka.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

VOJISLAV ŠEŠELJ: Moram da saopštim vest koja su mi javili pre nekoliko minuta