GENOCID - PRAVDANJE ZA NATO BOMBARDOVANJE: Izveštaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda - drugi deo
U novom dodatku donosimo drugi deo izvoda iz zaključaka Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995.
U subotnjem izdanju "Večernjih novosti", od 24. jula, objavili smo prve priloge, delove ovog dokumenta koji je izazvao veliku pažnju, ne samo u Srbiji i u regionu, pre svega zbog ključnog stava do koga je došla devetočlana međunarodna komisija posle godinu i po daana istraživačkog rada:
U Srebrenici se nije dogodio ni pojedinačni, izolovani zločin genocida, ni zločin koji bi se mogao podvesti pod međunarodnopravne, prihvaćene norme kojima se definiše zločin genocida.
Komisija je, istovremeno, nedvosmisleno utvrdila da su hiljade ljudi, Muslimana, ubijene u julu 1995. godine, među njima i ratni zarobljenici iz sastava Armije Bosne i Hercegovine koja je pokušala proboj iz Srebrenice. Kako se u jednom od ekspertskih mišljenja navodi, Međunarodni krivični sud za Jugoslaviju u Hagu, trebalo je da se fokusira na činjenicu da su "određene zločine počinili pojedinci, a ne čitava jedinica ili cijela Vojska Republike Srpske", a to znači da je trebalo da sudi i presuđuje pojedinicima koji su odgovorni za počinjene zločine.
Uprkos tome što je Međunarodni sud u Hagu delovao od maja 1993. kada je osnovan, do 31. decembra 2017. kada je zatvoren, a njegov rad preuzeo Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, mnoga pitanja su, pogotovo kada je reč o Srebrenici, ostala i dalje otvorena: ko je naredio masovna pogubljenja, s kojim ciljem, ko je uplatio novac 10. diverzantskom odredu, s kojim ciljem i slično. Ostalo je otvoreno i pitanje mehanizma zločina, što znači da istraživanje Srebrenice, bez obzira na do sada stvorenu i objavljenu ogromnu literaturu i iznete poglede, treba da se nastavi.
U izveštaju međunarodne komisije se, na primer, ova nužnost poredi sa proučavanjem Holokausta, pošto od kraja Hladnog rata istoriografija Holokausta eksponencijalno raste, pogotovo zbog toga što su arhivi u bivšim komunističkim zemljama postali dostupni. Zahvaljujući tome razvijene su i one linije istrage koje su ponudile nove načine za razumevanje prirode genocida nad Jevrejima u Drugom svetskom ratu. U tom pogledu je ilustrativna činjenica da Biblioteka u Jad Vašemu u Jerusalimu godišnje dobije oko 4.000 knjiga o Holokaustu na svim evropskim jezicima, kao i na drugim stranim jezicima.
Slično tome, slučaj Srebrenice zahteva dodatna, produbljena interdisciplinarna istraživanja.
Ovaj stav međunarodne komisije, nema sumnje, odneće prevagu nad zalaganjem onih struktura kojima pripada i Valentin Incko, koje nastoje da arbitrarnim pravnim nasiljem inkriminišu sve one pojedinice, uključujući i predstavnike naučne zajednice, koji zastupaju i dokazuju stav da se u Srebrenici u julu 1995. godine nije dogodio genocid nad Muslimanima.
ŠOK SAZNANjA NA SUĐENjU: Zaposleni u "Ribnikaru" nisu pružili pomoć deci nakon što ih je Kosta upucao?
IZ SNIMAKA se vidi da su tetkica, kojoj još ne znamo ime, razredna Dragana Tomić i domar Rade Simić, nakon što je Kosta pucao, a pre dolaska nastavnika geografije Zorana Niševića i policije, bili na vratima učionice istorije u kojoj je bilo "VII/2" i niko od njih nije ušao unutra i pružio pomoć deci.
30. 09. 2024. u 14:56
MLADIĆI ROĐENI OVE GODINE ĆE PRVI U VOJSKU: General Mojsilović otkrio sve detalje o služenju vojnog roka
NAČELNIK Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović rekao je u emisiji "Takovska 10" da Srbija kasni sa uvođenjem obavezne vojne obaveze. Suština je da se izgradi odbrambeni kapacitet Srbije, svaki dan i svaku godinu koju čekamo, gubimo generacije mladih vojnika, rekao je general Mojsilović. U jednoj klasi računamo do 20.000 vojnika-regruta, na godišnjem nivou, dva i po meseca po pet hiljada njih u jednoj klasi, odnosno ciklusu, rekao je Mojsilović uz napomenu da će prvo biti regrutovani mlađi vojnici, počev od 2006. godišta.
25. 09. 2024. u 22:01
SRBIN OBJAVIO KOLIKO GA KOŠTA ŽIVOT NA SELU: Dao detaljan spisak na šta troši - ima pitanje za sunarodnike
SRBIN koji živi sa suprugom i detetom na selu napisao je na društvenim mrežama da mesečno troši između 2.000 i 2.500 evra. Objavu je postavio jer je, kako kaže, primetio da mnogi troše manje od njega, i to u gradu, i zanimalo ga je da li u nečemu preteruje.
04. 10. 2024. u 18:13
Komentari (3)