OD MUZEJA MILANKOVIĆA SAMO DOBRA VOLJA: Da li će velikan srpske nauke konačno dobiti mesto koje zaslužuje
PRE tri godine u medijima se pojavila najava o otvaranju Muzeja Milutina Milankovića koja je izazvala veliku radost među poštovaocima dela velikana srpske i svetske nauke. Međutim, izuzev podrške mnogobrojnih institucija, čini se da se od tada nije desilo ništa. Iako su Ministarstvo kulture i Sekretarijat za kulturu Beograda neformalno podržali ovu ideju, nisu preduzeli konkretne korake.

Foto: Depositphotos/Vikipedija
Članovi Udruženja "Milutin Milanković" smatraju da izgovori o nadležnosti, nedostatku prostora i sredstava ne opravdavaju ovoliko odlaganje. Jer, naučnik svetskog glasa zaslužuje svoje mesto u istoriji i kulturi Srbije. Njegovi radovi o klimatskim promenama i astronomskim ciklusima su pionirski, a njegov doprinos nauci je od suštinskog značaja za razumevanje planete na kojoj živimo.
- Postoji dobra volja svih koji odlučuju, ali još nema muzeja - kaže za "Novosti" mr Slavko Maksimović, predsednik Udruženja "Milutin Milanković". - Milanković je obeležio svetsku nauku 20. veka. Spada u vrh najcitiranijih srpski istraživača i jedan je od najčešće citiranih naučnika u svetskoj naučnoj zajednici, istraživač koga s razlogom i s pravom ubrajaju u pet najvećih naučnika dvadesetog veka i među petnaest najvećih naučnika svih vremena koji su se bavili našom planetom.
Maksimović ističe da je Milanković iskazao neizmerni patriotizam prema svom narodu:
- Dok su ostali velikani srpske nauke odlazili za boljim uslovima u svet, Milanković je na poziv srpske vlade napustio udoban život i finansijski veoma unosan posao građevinskog inženjera u Beču i došao u Beograd za profesora na Filozofskom fakultetu. Odoleo je svim iskušenjima i čitav svoj stvaralački vek proveo u Srbiji, odakle je svoje kapitalno delo "Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primena na problem ledenih doba" poslao u svet. Srpski narod mu se, nažalost, nije odužio na pravi način. Tu nepravdu moramo da ispravimo.

Foto: Printskrin
Naučnik svetskog renomea u Srbiji nema čak ni zadužbinu, što je neprihvatljivo
Činjenica da za razliku od drugih srpskih velikana, među kojima su Tesla, Pupin, Vuk, Dositej, Cvijić, Andrić, ovaj naučnik svetskog renomea u Srbiji nema ni zadužbinu, pa ni pristojnu spomen-sobu, govori o nedostatku poštovanja prema nasleđu koje je ostavio. Genijalni naučnik ne bi trebalo da bude lišen prilike da se njegovo delo sačuva i predastavi javnosti.
- U Akademiji nauka i umetnosti nalazi se spomen-soba, ali je ona pretvorena u kancelariju - ističe Maksimović. - Nekad je ta soba dva dana nedeljno bila otvorena za posetioce. To je, nažalost, ukinuto. I u rektoratu se nalazi spomen-soba Milankovića, ali u njoj skoro da nema njegove zaostavštine.

Foto Arhiva
Najveći problem što je građa o istraživaču razbacana, a materijali neobrađeni
Tragovi Milankovićevog života, naučnog opusa, bogate građevinske prakse, rada na reformi Julijanskog kalendara, kao i podaci o samoj njegovoj ličnosti, rasuti su u arhivima, muzejima, institutima i bibliotekama od Dalja, Osijeka, Beča, Beograda , Budimpešte do Graca, Hamburga, Frajburga, Lajpciga i Minhena. Najveći deo ove zaostavštine nalazi se u Arhivu Srpske akademije nauka i umetnosti.
- Najveći problem je što je sve o Milankoviću razbacano po svetu. Materijali su neobrađeni, u izvornoj formi, često i oštećeni i teško dostupni korisnicima - kaže Maksimović.
Potomci obećali zaostavštinu
INICIJATIVU Udruženja "Milutin Milanković" za osnivanje muzeja su podržale mnogobrojne naučne i obrazovne institucije i državni organi. Među njima su SANU, Sinod SPC, Narodna banka Srbije, Ministarstvo odbrane, Muzej Vojvodine i mnogi fakulteti. Ideja je obradovala i Milankovićeve potomke, koji su obećali da će pokloniti i deo porodične zaostavštine.
Udruženje je do sada prikupilo i digitalizovalo više od 1.500 različitih dokumenata, ali i drugih artefakata o životu i radu Milankovića. Među njima su originali starih izdanja knjiga od kojih najveći broj spada u veoma retke, naučna dokumenta, lične stvari, fotografije, prepiska sa poznatim svetskim naučnicima...
- Sve to može da bude embrion budućeg muzeja - ističe Maksimović. - Kao deo muzejske građe mogu se iskoristiti i eksponati sa izložbe koju je 2009. organizovala Srpska akademija nauka i umetnosti. Osnivanje muzeja je prilika srpskom narodu da se potpuno oduži svome velikanu, a još više da njegova velika dela, dobiju zasluženo priznanje i trajno mesto koje mu pripada u svetskoj i srpskoj naučnoj zajednici. Vreme je da se obećanja pretvore u delo i da se ispravi nepravda prema velikom naučniku.
Udruženje "Milutin Milanković" je takođe suočeno sa brojnim izazovima. Izgubili su prostorije u beogradskoj Pop Lukinoj ulici, a nove još nisu dobili.

RULjA IZVUKLA BRITANCA IZ STANICE I ZAPALILA GA: Policija nije reagovala iz straha za sopstvenu bezbednost
BRITANSKI državljanin preminuo je od posledica teških opekotina nakon što ga je, prema navodima lokalnih medija, grupa ljudi izvukla iz policijske stanice i zapalila na ulici, javlja Skaj njuz.
22. 04. 2025. u 12:01

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

Halid Bešlić "težak" 13 miliona €, a živi od kirije - "uvalio" se u kredit
"SADA iznajmljujem sve i živim od kirije, tako je najbolje."
21. 04. 2025. u 18:56 >> 18:56
Komentari (0)