Dragana Matović

DO 30 STRANICA   USTAVA UZ   BELE RUKAVICE : Novosti u Arhivu Srbije gde se čuva originalni primerak rukom pisanog sretenjskog dokumenta

DO 30 STRANICA USTAVA UZ BELE RUKAVICE : "Novosti" u Arhivu Srbije gde se čuva originalni primerak rukom pisanog sretenjskog dokumenta

NA Sretenje, pre tačno 190 godina, Srbija je dobila svoj prvi ustav. Sretenjski ustav iz 1835. bio je pionirski pokušaj modernizacije tadašnje kneževine Srbije i uspostavljanja jasne podele vlasti. Ovaj dokument garantovao je građanske slobode i ukidanje feudalizma. Ali, velike sile nisu bile spremne za to. Ustav je de fakto trajao 14 dana, a de jure ukupno 55 dana, jer je pod pritiskom Osmanske, Habzburške i Ruske imperije ukinut.

15. 02. 2025. u 17:08

OD ČUDOTVORKE TRAŽE UTEHU, MOLE SE ZA ISCELJENJE: U ruskoj crkvi na Tašmajdanu vernici se klanjaju ikoni Bogorodice Umekšanje zlih srca

OD ČUDOTVORKE TRAŽE UTEHU, MOLE SE ZA ISCELJENJE: U ruskoj crkvi na Tašmajdanu vernici se klanjaju ikoni Bogorodice "Umekšanje zlih srca"

OD ranog jutra, ispred Ruske crkve Svete Trojice na Tašmajdanu, juče se prostirao nepregledan red vernika: mladih, sredovečnih, starijih. Svi su čekali isto - da vide ikonu Bogorodice "Umekšanje zlih srca", koja je ponovo u Beograd stigla iz Rusije. Mnogi veruju da je znak nade i duhovne snage u vremenima neizvesnosti.

02. 02. 2025. u 07:00

STRADANJA SU IZOŠTRILA PERO DOSTOJEVSKOG: Intervju - Stevan Stefanović, jerej i pisac

STRADANJA SU IZOŠTRILA PERO DOSTOJEVSKOG: Intervju - Stevan Stefanović, jerej i pisac

U ROMANU "Mastionicom i perom: Roman o Dostojevskom" pisac i sveštenik Stevan Stefanović (1982) predstavio je imaginarni susret sa jednim od najvećih pisaca svih vremena. Na jednoj železničkoj stanici, u vremenu koje je markirano zaustavljanjem satova razvija se opsežan dijalog koji sa piscem vodi glavni junak - strastveni čitalac i dobar poznavalac dela i života Fjodora Mihailoviča.

19. 01. 2025. u 16:30

SVAKOG BOŽIĆA POŽELIMO MIR, ALI SE UVEK NEGDE RATUJE: Intervju - Dr Ladislav Nemet, kardinal Beogradske nadbiskupije

SVAKOG BOŽIĆA POŽELIMO MIR, ALI SE UVEK NEGDE RATUJE: Intervju - Dr Ladislav Nemet, kardinal Beogradske nadbiskupije

IMENOVANjE za kardinala iznenadilo je sve, a posebno mene, koji nisam ni slutio da bi moglo da dođe do takvog velikog priznanja, priznanja za mene, za mesnu crkvu u Beogradu, za sve katolike u Srbiji, a i za celo društvo u Srbiji. Pošto sam prvi kardinal u istoriji Srbije, moram da priznam da nemam pred sobom neki "model" ponašanja, šta bi trebalo da radim, čega da se čuvam. Ovde ne može da mi pomogne niti upoređivanje sa drugim kardinalima, niti traženje nekih "trikova sa strane". Svaka država, svaka mesna crkva je specifična, u datom kontekstu i trenutku istorije. Nezavisno od svega toga što sam rekao do sada, sigurno se očekuje od mene da budem čovek vere, odan Bogu i ljudima.

22. 12. 2024. u 07:00

OZNA ŠTIT DRŽAVE, A KRCUN BIČ REVOLUCIJE: Prvi direktor BIA, prof. dr Andreja Savić, o Slobodanu Peneziću, bezbednosnim strukturama...

OZNA ŠTIT DRŽAVE, A KRCUN BIČ REVOLUCIJE: Prvi direktor BIA, prof. dr Andreja Savić, o Slobodanu Peneziću, bezbednosnim strukturama...

PROŠLO je šezdeset godina otkako je u saobraćajnoj nesreći nastradao Slobodan Penezić Krcun (1918-1964), a njegova smrt još je jedna od najvećih misterija bivše Jugoslavije. Zvanični izveštaji kažu da se kobnog 6. novembra 1964. Ibarskom magistralom, u blizini sela Šopić kod Lazarevca, automobil u kome je bio Krcun kretao velikom brzinom po klizavom putu. Iz nepoznatih razloga vozač je izgubio kontrolu i kola su sletela sa puta. Priče o zaveri i nameštenom ubistvu, a ne nesrećenom slučaju, krenule su vrlo brzo i traju do danas.

18. 11. 2024. u 14:24

DETINJU GORČINU JE LEČIO SMEHOM: Pre pet godina, srpska i jugoslovenska kinematografija izgubile Gordana Mihića (1938-2019)

DETINJU GORČINU JE LEČIO SMEHOM: Pre pet godina, srpska i jugoslovenska kinematografija izgubile Gordana Mihića (1938-2019)

SKORO da nema filma i serije koji su ostavili velikog traga u našoj kinematografiji, a da scenario nije napisao Gordan Mihić (1938-2019). Pre ravno pet godina, srpska i jugoslovenska kinematografija izgubile su jednog od svojih najistaknutijih stvaralaca. Njegovim odlaskom završilo se jedno slavno poglavlje u istoriji našeg filma i televizije.

12. 08. 2024. u 13:07

SVET BI ZAĆUTAO BEZ RUSKE KNJIŽEVNOSTI: Profesor Marina Šaponjić niže priznanja u svetu i stvara državne šampione

SVET BI ZAĆUTAO BEZ RUSKE KNJIŽEVNOSTI: Profesor Marina Šaponjić niže priznanja u svetu i stvara državne šampione

PROFESOR Marina Šaponjić iz Nove Varoši predaje ruski jezik gotovo četvrt veka, a punih 15 godina aktivno promoviše jezik na kome su pisali Puškin, Dostojevski, Ahmatova, Jesenjin... Dobitnica je prestižne "Puškinove nagrade" koju joj je za najbolji esej 2019. dodelila "Moskovska gazeta", kao i specijalne zahvalnice Slavističkog društva. A, Institut za međunarodnu saradnju i razvoj u Moskvi uvrstio ju je među 20 najboljih profesora ruskog jezika i književnosti van govornog područja Ruske Federacije. Uz to ove godine su četiri njene učenice postali državni šampioni na školskim takmičenjima iz ovog predmeta.

29. 07. 2024. u 13:03

SRBIJA SE ZAGREVA I VIŠE I BRŽE OD GLOBALNOG PROSEKA: Klimatske promene postale realnost, moramo se prilagoditi vremenskim ekstremima

SRBIJA SE ZAGREVA I VIŠE I BRŽE OD GLOBALNOG PROSEKA: Klimatske promene postale realnost, moramo se prilagoditi vremenskim ekstremima

KLIMATSKE opasnosti su postale naša realnost. Učestali i intenzivni toplotni talasi stvaraju povoljne uslove za razvoj jakih oluja, superćelijskih ili klastere višećelijskih, koje mogu brzo izazvati snažne padavine i veliki grad. Povratka nazad nema, ovo nije privremena pojava, te ćemo morati da se prilagodimo vremenskim ekstremima.

21. 07. 2024. u 07:00

PEKARU ZA LOŠ HLEB KAZNA OD VLADARA: Živopisci su u srednjem veku na freskama slikali trpeze iz svog, a ne iz doba Novog zaveta

PEKARU ZA LOŠ HLEB KAZNA OD VLADARA: Živopisci su u srednjem veku na freskama slikali trpeze iz svog, a ne iz doba Novog zaveta

KOLIKO je specifična bila srpska srednjovekovna kuhinja kazuju nam naše freske: "Tajna večera" iz Studenice i Pećke patrijaršije, čuvena "Carska gozba" iz manastira Resava, "Svadba u Kani" iz Kalenića ili "Sveta Trojica" iz Đurđevih stupova. O proroku Iliji kome u pećinu hleb donosi gavran, govori monumentalna predstava iz Manastira Morača, koju je čak i Pablo Pikaso uvrstio u remek-dela svetske umetnosti.

18. 04. 2024. u 16:42