KO SE PLAŠIO KRALJA ALEKSANDRA I ZORANA ĐINĐIĆA - Zašto su ubijani srpski vladari
Politički atentati kao zla kob

Izvori fotografija u "Istorijskom dodatku" Profimedija, Arhiv Jugoslavije, Muzej Jugoslavije, Arhiv Srbije, dokumentacija „Novosti“ i „Borbe“, Vikipedija, TV Hepi – printskrin (video)...
* Ubistva vladara predstavljaju jednu od velikih opsesivnih tema moderne evropske i svetske istorije. Među njima ponajviše ima onih atentata, počevši od ubistva ruskog cara Pavla I Romanova (1801.) pa preko atentata na jugoslovenskog kralja Aleksandra I Karađorđevića (1934.), pa sve do likvidacije srpskog premijera Zorana Đinđića (2004.), čiji su nalogodavci ostajali skriveni u prestonicama velikih sila. Sa protokom vremena, opipljivih dikaza je, po pravilu sve manje. Oni su, neretko , sistematski uništavani, da bi se zametnuli tragovi i poništila sećanja. U marseljskom atentatu na kralja Aleksandra pouzdano znamo samo izvršioce. O nalogodavcima se i danas nagađa. Ključna arhivska građa ostaje nedostupna. Varljive beleške savremenika nastajale su, uglavnom, u propagandnim sukobima 20. veka. U ubistvu jugoslovenskog kralja bilo je mnogo zainteresovanih a malo nevinih.
* Gotovo sedam decenija posle marseljske tragedije, u sredu 12. marta 2003, u 12.45 minuta, premijera Srbije su pogodila dva metka, jedan od njih u srce. Na Đinđića je pucano dok je pokušavao da uđe u zgradu Vlade. Kada su automobili prilazili Vladi, nije bilo radio-veze između kolone u kojoj se nalazio i obezbeđenja u Vladi. Nije radila sigurnosna kamera na ulazu. Tunel kojim bi kolona ušla u zgradu Vlade bio je zatvoren zbog radova. U godinama koje su sledile izgrađena su dva narativa o ovom ubistvu. Prvi, zvanični, stvarale su nevladine organizacije i stranke naklonjene EU i SAD. Oni su propovedali da su Đinđića ubili neprijatelji demokratije i reformi, ratni zločinci i njihovi fanovi. Druga teorija zasnovana je na istraživanjima i svedočenju Milana Veruovića i novinara Nikole Vrzića. U temeljito istraženim dokumentima, izjavama svedoka i forenzičkim dokazima koje su tumačili relevantni i pozvani stručnjaci, ova rekonstrukcija govori o širokoj zaveri u kojoj je aktivno ili pasivno uzeo učešća izvestan broj Đinđićevih saradnika. Premijer je, po ovim tvrdnjama, ubijen pucnjima sa zgrade u Birčaninovoj ulici, koja je na suprotnoj strani od zgrade u Admirala Geprata, u kojoj je bio sekundarni atentator. Nažalost ostala je velika nepoznanica da li su na Đinđića okidač iz snajpera povukli njegovi pokušavaju da izbegne bezuslovno stvaranje albanske države na Kosovu i otvarenje pitanja o statusu Republike Srpske, i da li je bio meta, kao i kralj Aleksandar, delovanja velikih sila.
* Sumnje u smrt vladara često su imale veći istorijski uticaj čak i od brutalnih ubistava.
U srpskoj istoriji, uprkos istraživanjima, dokumentima, ispovestima svedoka, ostale su do danas nerazjašnjene činjenice o odlasku jednog broja velikih ličnosti: jesu li otrovani, da li su im pripremana ubistva? Među njima su i smrt cara Dušana, patrijarha srpskog Varnave (1937), poznatog komunističkog funkcionera Slobodana Penezića Krcuna (1964), pa i smrt predsednika Srbije Slobodana Miloševića u ćeliji Haškog tribunala (2006).

VEŠTAK OTKRIO JEZIVE DETALjE O DEČAKU UBICI: Evo zašto je Kosta pucao na čuvara škole, nije ga potreslo saznanje koga je sve ubio
ZAKLjUČILI smo da je Kosta bio sposoban da upravlja svojim postupcima u vreme izvršenja zločina i da ta sposobnost nije bila bitno smanjena. Postoji jedna kratkotrajna ometenost, za period u učionici za koji on kaže da nema sećanja, ali on je sve radio po planu. To ukazuje da je on upravljao svojim postupcima.
05. 06. 2025. u 17:05

SRPSKA POSLA: Nikola Jokić zapanjio svet! Vratio se u Srbiju i uradio OVO (VIDEO)
NIKOLA Jokić je najbolji košarkaš planete, ali dajte mu loptu i biće najbolji u svakom sportu. To je pokazao još jednom.
08. 06. 2025. u 08:54

VRTOGLAVA SUMA: Koliku nacionalnu penziju prima Ljiljana Blagojević
JEDNA od naših najistaknutijih dramskih umetnica Ljiljana Blagojević otišla je u penziju, a nalazi se među dvadesetčetvoro umetnika, koji će primaju nacionalnu penziju za doprinos kulturi.
07. 06. 2025. u 11:30
Komentari (0)