MILAN VIĆENTIĆ, ALTA BANKA, NA INTERNACIONALNOM PANELU: Brzina transformacije u doba digitala postaje mera uspešnosti biznisa
BANKE i finansijske institucije, kao tradicionalno konzervativne i strogo regulisane organizacije, specifične su kada je u pitanju transparentnost i istupanje u medijima, istakao je Milan Vićentić, član Izvršnog odbora ALTA banke, na panelu „Markets & Media — Being Transparent in a Non-Transparent World” održanom u Vašingtonu na trećoj godišnjoj konferenciji Transatlantic Leadership Network.
Foto: Promo
U društvu iskusnih međunarodnih eksperata za medijska i politička pitanja, kao i američkog ambasadora Džona Krejga, Vićentić je pojasnio da razlog za to leži u činjenici da je poslovanje banaka vezano za jasan set pravila finansijskih regulatora, a dodatno utemeljeno na poverenju koje korisnici ukazuju bankama, deleći sa njima svoje lične podatke i podatke o ličnim ili kompanijskim finansijama.
Sa druge strane, upravo tradicionalni mediji mogu sa bankama imati vrlo značajno savezništvo u cilju povećanja finansijske pismenosti stanovništva i edukacije o upravljanju ličnim finansijama, kao i u borbi protiv sve prisutnijih prevara u digitalnom svetu.
Jednodnevna konferencija, održana u National Press Clubu, imala je za cilj analizu aktuelnih situacija i odnosa biznisa i medija u kontekstu sve većih potreba za transparentnošću. Sloboda medija, podrška biznisima, ali i zaštita interesa društva, postaju imperativi današnjeg medijskog narativa. Mediji, uključujući i platforme na kojima korisnici generišu sadržaje, ključni su saveznici i podrška biznisima danas.
- Aktuelna je promena na medijskoj sceni, gde se od tradicionalnih medija kakve poznajemo dolazi do društvenih mreža i novih vidova medija, gde danas svako od nas može postati i pokrenuti lični medijski kanal, putem, na primer, podkasta ili distribucije određenih informacija. Paralelno s tim, dešavaju se i značajne promene na finansijskom i bankarskom tržištu, naročito ubrzane nakon finansijske krize iz 2008. godine, sa brzim razvojem fintecha, neobanaka, pa i aktuelnih kripto tržišta. Upravo je u tom segmentu transparentnost veoma bitna, ali samo transparentnost bez odgovornosti, u bilo kojoj industriji, ne pravi razliku sama po sebi. Svaka industrija treba da ima uspostavljene mehanizme i standarde, kako eksterne, tako i interne komunikacije, kako bi bila u potpunosti transparentna i mogla da odgovori na određene izazove, a biznis učini održivim - pojasnio je Vićentić.

U pogledu pomenutih strogih standarda u komunikaciji, Vićentić je istakao da su, uz banke, možda još farmaceutske kuće toliko regulisane u pogledu specifičnosti i osetljivosti komunikacije prema medijima. Svakako, i ove industrije se menjaju u skladu sa potrebama tržišta, digitalizacijom i potrebama korisnika, jer uspešnost biznisa određuje brzina transformacije, a ne nužno veličina samog biznisa.
Transparentnost je važan postulat u samoj relaciji između institucije i eksternih korisnika, ali i zaposlenih unutar same banke.
- Kao ALTA banka, trudimo se da o relevantnim novinama i dešavanjima informišemo naše zaposlene pre nego što vest bude plasirana u medijima, jer na taj način svaki naš zaposleni postaje najbolji ambasador ideja i vrednosti koje želimo promovisati - rekao je Vićentić.
- Iz perspektive poslovanja banaka, set regulativa i pravila koji je danas uslovljen i baziran na ESG standardima, a koji uključuju ekološku, socijalnu i upravljačku komponentu, čine banku bitnim akterom u ovom lancu. Banke imaju ulogu promovisanja finansiranja kompanija sa 'zelenom agendom', od smanjenja emisije CO2, do odgovornog poslovanja, uvažavanja ličnih i kulturoloških razlika zaposlenih i svih zainteresovanih društvenih i ekonomskih činilaca, pa do pitanja etičnosti - dodao je Vićentić.
Ističući potrebu očuvanja balansa između postulata očuvanja bankarske tajne i transparentnosti, Vićentić je naveo primer promovisanja potpune transparentnosti, kao u slučaju, na primer, Banca Etica u Italiji, koja je objavila podatke svojih kreditnih klijenata kako bi pokazala da svojim plasmanima i izborom klijenata ispunjava najviše standarde etičkog i održivog poslovanja. Tu se javlja i pitanje usklađenosti sa striktnim pravilima GDPR-a, što znači da je banka naravno morala pre objavljivanja imati pisane saglasnosti svih svojih klijenata. Takođe, postavlja se pitanje mogućnosti većih banaka i sistema da nešto slično sprovedu, kao i same želje i odluke klijenata da li žele deljenje takvih podataka javno.
Vićentić je kao zaključak izneo da banke ne smeju biti neaktivne u komunikaciji u doba digitalnih medija i komunikacije.
- Jer kako tradicionalni mediji, tako i društvene mreže plasiraju veliki broj informacija, vesti i dosega u javnosti, a ako mi kao banke ne pričamo svoju priču na ažuran i transparentan način, ispričaće je neko drugi umesto nas, i to ne nužno na objektivan i profesionalan način - zaključio je predstavnik ALTA banke u Vašingtonu.
Preporučujemo
"SITNA NEKULTURA": Top 10 loših navika vozača koje policija gotovo nikada ne kažnjava
12. 04. 2026. u 23:45
GENERALNI DIREKTOR KOMPANIJE ENI: Suspendujte EU zabrane na uvoz ruskog gasa
12. 04. 2026. u 22:22
"RUSI, IDITE KUĆI!" Jeziva politička poruka sa trga u Budimpešti, Mađar već počeo da radi po nalogu Brisela (VIDEO)
VELIKI politički zaokret u Mađarskoj najavio je lider opozicione Tise Petar Mađar, koji je posle izborne pobede poručio da zemlju čeka obnova punog učešća u Evropskoj uniji i NATO, miran prenos vlasti i ozbiljno preuređenje državnog vrha.
13. 04. 2026. u 07:27
PROVOCIRALI NA GODIŠNjICU NATO AGRESIJE: Uhapšena četvorica Albanaca u Srbiji, pogledajte snimke (VIDEO)
PRIPADNICI Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije uhapsili su na teritoriji Republike Srbije A. S. (1989), E. V. (1984), E. G. (1978) i A. C. (2005) državljane Republike Albanije zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
24. 03. 2026. u 20:17
SAMOUBISTVO BIVŠEG MINISTRA MUP-A ISPRED SKUPŠTINE: Ostavio 3 koverte, oduzeo sebi život zbog Haškog tribunala
Na današnji dan, 11. aprila 2002. godine, na ulazu u zdanje Doma Narodne Skupštine Srbije (tadašnje Skupštine SRJ) u Beogradu, bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije Vlajko Stojiljković izvršio je samoubistvo, neposredno nakon usvajanja Zakona o saradnji sa Haškim tribunalom. Preminuo je dva dana kasnije od posledica ranjavanja.
11. 04. 2026. u 21:30 >> 21:39
Komentari (0)