POGLED ISKOSA: Boletov logos
OVE godine umetnik Bole Miloradović napunio je devedeset godina života.
Bole Miloradović, Ilustracija posvećena Svetom Savi Foto Privatna arhiva
Reč je o stvaraocu koji se suvereno kreće između likovne i primenjene umetnosti, što se u tradicijskim kulturama od Japana, Kine, starog Egipta do prerafaelita nije razdvajalo, dovoljno je setiti se grčkih vaza. Slično je i sa srpskom srednjovekovnom umetnošću od koje polazi i kojoj se vraća ovaj stvaralac. Rođen je u Goločelu kod Kragujevca 1934. godine, gimnaziju je završio u Kragujevcu, a od 1954. bavi se plakatom, lepotom knjige, ilustracijom, originalnom kaligrafijom i slikarstvom.
Tokom januara i februara njegova dela predstavljena su u više beogradskih galerija. Najpre je u Biblioteci grada Beograda bila otvorena izložba grafika "S Hristom netremice", a potom u Jugoslovenskoj kinoteci "Izložba filmskog plakata Bole Miloradović 1964-2024" (do 27. februara). Usledile su izložbe "Karejski tipik Svetog Save" u prostorijama Udruženja Kragujevčana i završna "Život Svetog Save u 40 slika na tekst Jovana Pejčića" u Kući Đure Jakšića u Skadarliji. Beograd je bio u znaku Boleta.
Sama njegova radna biografija je među izuzetnim. Godine 1964. imao je izložbu filmskog plakata u Muzeju jugoslovenske kinoteke a naredne 1965. izložbu slika u Galeriji Kolarčeve zadužbine, o kojoj je pisao čak i Miodrag B. Protić u dvotomnom "Srpskom slikarstvu dvadesetog veka" (1972). Miloradovićem se od poznatih stručnjaka bavio i Slobodan Maldini u monumentalnoj "Istoriji srpske umetnosti XVIII-XXI veka" (2018). "Sto plakata Boleta Miloradovića" prikazano je na izložbi u Muzeju primenjenih umetnosti 1970. godine, a od 1972. on počinje svoj rad na opremi knjige da "Lepotom knjige bavio se Bole Miloradović". U Muzeju primenjenih umetnosti 1974. održao je izložbu "Knjiga rukom Boleta Miloradovića". Imao je više od sto samostalnih izložbi a za vrhunski doprinos srpskoj kulturi dobio je 2008. nacionalnu penziju.
Dragoš Kalajić je gajio neskriveni prezir prema grafičkim dizajnerima, govorio je da neki autor utroši deset godina rada na svojoj knjizi a onda je dizajner za nedelju dana grafički oblikuje i dobije veći honorar od pisca. Bole Miloradović je, čini se, više od običnog dizajnera. On je ne samo autor originalnih rešenja već i umetnik sa konceptom u stvaranju, njegovo stvaralačko vjeruju oslanja se na svetosavlje, u pravom duhu reči traditio = predaja i osavremenjivanje baštine.
Nastoji da spoji staro i novo, da pravoslavnu estetiku prevede u modernizam, poput nekih naših najboljih slikara iz njegove epohe visokog modernizma. On stremi ka logosu, božanskom načelu koje prožima vasceli hrišćanski svet. Takvi su i njegovi kolaži (a kolaž je slikarska tehnika) posvećeni Svetom Savi, prikazani u Kući Đure Jakšića. Prožeti su indoevropskom simbolikom Sunca, Centra, Božjeg imena i sl. Na njima je Miloradović tekst preveo u sliku što je i bio cilj drevnih iluminatora.
POLOVNI HRVATSKI "RAFAL" SE POKRAVIO ČIM JE POLETEO: Hitno morao da prekine let
JEDAN od borbenih aviona „Rafal“ Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva morao je u četvrtak da prekine planirani let zbog tehničkih problema koji su se pojavili pri poletanju.
16. 01. 2026. u 21:12
OVO JE GLAVNI UDARAC ZA NATO I KIJEV: U napadu „orešnikom“ uništena fabrika od velikog značaja (VIDEO)
NAPAD „orešnikom“ onesposobio je Lavovsku državnu fabriku za popravku aviona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
12. 01. 2026. u 15:27
Šta znači kad je na Krstovdan VEDRO I VETROVITO
KRSTOVDAN, koji se obeležava 18. januara, jedan je od onih praznika u srpskoj tradiciji koji tiho, ali snažno povezuje veru, prirodu i čoveka. Iako često ostaje u senci Bogojavljenja, Krstovdan u narodnom pamćenju nosi jednaku simboliku, kao dan kada se sudbina godine “zapečati”, a voda, vetar i nebo postaju glasnici onoga što dolazi.
18. 01. 2026. u 11:39
Komentari (0)