KNJIŽEVNA KRITIKA: Unutrašnje blago
ZBIRKA pesama Aleksandra B. Lakovića, pesnika, prozaiste, kritičara, esejiste i antologičara "Ogledi iz poetike" (Narodna biblioteka "Stefan Prvovenčani", Kraljevo 2023), posvećena je prof. dr Zoranu Pavloviću.
Foto: Privatna arhiva
Jedan od razloga za to jeste što je većina pesama koju zbirka sadrži, a što saznajemo iz Napomene autora, "nastala kao nadgradnja pesničkih predstava, pronađenih u esejima profesora Pavlovića".
Deo pesama iz koautorske knjige ova dva stvaraoca "Istraživanje poetike u pesmama Aleksandra B. Lakovića" (2019) preuzeto je i delimično izmenjeno (i stihovi i naslovi), a njima je pridruženo više od 20 neobjavljenih pesama. Tako su u "Ogledima iz poetike" "objedinjene kao jedinstven rukopis".
Sam naslov knjige delimično nas upućuje na njenu prirodu, s obzirom na to da nije reč o proznim ogledima, već o pesničkim, kojima se, verovatno, bar iz perspektive pesnika, najviše o svemu, pa i o odnosu stvaraoca i pesme i njenoj prirodi može reći.
Da je to istina, svedoče mnogi pesnički prethodnici, ali i savremenici Aleksandra B. Lakovića. Jedan od najsvežijih i najboljih primera jeste antologijska pesma Saše Radojčića "Ljubavnik pesme", koju sadrži njegova zbirka "Tobogan" (KCNS 2023). Imajući na umu i tu zbirku, kao i "Oglede iz poetike", uočavamo kako dva stvaraoca prolaze, sudbinski, gotovo uvek identičan pesnički put postavljajući sebi ista pitanja, deleći sa čitaocima sopstveno stvaralačko iskustvo, a opet, što je, valjda, jedna od večitih draži poezije, uviđamo kako to čine svaki na svoj način.
I dok kod Saše Radojčića, nesumnjivo, pesma uzima celog stvaraoca, jer samo u tom slučaju biva savršena, lirski subjekt u pesmi Aleksandra B. Lakovića govori o nemerljivosti "pomešanosti" pesnika i pesme. Koliko je njegova svest skrivena "u duši pesme", a koliko je pak njega "ostalo u pesmi" ("Bez odgovora"). Za njega to pitanje ostaje večito otvoreno, ono će čekati i buduće pesnike.
Ono u vezi sa čim bi se gotovo svi pesnici složili, a o čemu svedoče i autopoetički iskazi naših savremenika, bilo da su u prozi ili pesmi, jeste da se "značajan deo pesničke veštine sastoji u tome da govoreći o onome što jeste kažemo ponešto o onome čega nema, nije ga bilo i nikada ga i nigde neće biti" (Saša Radojčić, "Vjeruju").
Foto promo
Aleksandar B. Laković takođe svedoči o tome: "Nije moguće" "uprkos najavi punog meseca // ogledala / i dalje veruju / u ono / što ne vide // plašeći se onog / što je u njima" ("Nije moguće").
Upravo na toj veri i na nemogućnosti da se u potpunosti zna sadržaj unutrašnjeg blaga, "dragocenog viška", sve dok se ne spustimo u dubine sopstvenog okna (Dejan Aleksić, "Okno"), koje se zapravo obnavlja i koje u svakom pesnikovom spuštanju u sebe biva drugačije, zasniva se istrajnost pesme, kao i na činjenici da je sveprisutna, uvek, "glad za pesmom" i potreba za "ispunjavanjem tišine" (S. Radojčić).
I dok jedni to čine suvereno, što ne znači da nisu zapitani nad onim što će tu tišinu ispuniti, drugi to čine neodlučno, sa zebnjom, sa osećanjem koje bi se unekoliko moglo poistovetiti sa strahom, ne razlučujući još uvek poreklo pesme. Ipak, i jedni i drugi, živeći u njenom svetu, prepuštajući joj se, prelivaju "zemne reči u nadzemne" sluteći da će oni koji pripadaju dolazećem dobu razumeti smisao tog posla i nastaviti ga i "dok u pesmi ćuti / neotvorljivo njeno čudo" ("Ponornica").
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)