KNJIŽEVNA KRITIKA: Glas sa ruba
DOK čitamo novu zbirku poezije Vlaste Mladenovića "Građa za lađu" (KOV, Vršac, 2023), razmišljamo najpre o poziciji lirskog subjekta. Da pesnik želi nešto važno da nam kaže, čak da nas upozori, govori i sam, vrlo zvučan i sugestivan naziv knjige. Dakle, s kog mesta se javlja njegov lirski subjekt, o kakvoj građi je reč, zašto je on sprema?
Foto: Privatna arhiva
Izvesno, on se javlja s nekakvog rubnog mesta, koje je, usled sveukupnog iskustva i dubine uvida o "radu" prirode, o ljudima, njihovim sujetama i zlostima, svetu i ciklizmu u njemu, sam odabrao. Ta činjenica ne govori o njegovoj pesimističkoj prirodi, nego pre o relističnoj. Pesimizam je istina sveta, a ljudi iz istorije nikada ništa ne nauče. To nam svima govori trenutak u kojem smo zatečeni, kao i mnogi pre njega, kao i oni koji će tek doći. Zato lirski subjekt, "Svestan buduće Atlantide", tj. njene sudbine, priprema papire: "građu za lađu, / ispisujući rodoslovlje / iz svake vrste reči, / nek se nađu" ("Građa za lađu").
No, kako je uočio i zapisao Mihajlo Pantić, koji ovu zbirku preporučuje: "On nije, kako bi se po naslovu knjige i stihovima koji su u njoj sistematično sabrani, daleki potomak drevnog Noja, ne doživljava sebe kao mogućeg spasitelja...". I to je sasvim tačno. On, dakle, želi da ode čak i sa tog ruba koji je, kao mesto dobrovoljnog izgnanstva izabrao. Kuda dalje posle spoznaje da "sve bilo je varka"? Šta se, uostalom, uopšte može spasiti? Ako ćemo po pesmama, u kojima doista nema patetike, spas je u stvaranju, u zapisima koje će, možda, neko nekada naći, i posle buduće Atlantide.
Foto promo
Dok čitamo "Građu za lađu", sasvim spontano počinjemo da mislimo na nekolike pripovetke Gorana Petrovića: na "Mesec nad tepsijom", na Gospodara ivice sveta. Između njega i lirskog subjekta narečene Mladenovićeve zbirke uočavamo izvesne sličnosti, iako ovaj drugi nema nikakve osvajačke pretenzije dok ide "tragom svoga srca" ("Ne plači za Trojom"). U njemu preteže poezija, nad stvarnošću. Takva, veristička, ta poezija je samosvojna vizura istorije, kao i stvarnosti koju lirski subjekt, poput junaka Petrovićeve pripovetke "Trska" sada već udiše samo samo na slamku. Ona otkriva njen karakter spram prirode pesme i ljubavi koju nalazi "U predelima sna" ("Ne plači za Trojom") i lepote i sudbine koju deli sa svojom stvaralačkom sabraćom: Bodlerom, H. L. Borhesom, Ivom Andrićem, Tadeušom Ruževićem, Ivanom V. Lalićem".
Dokle dopire stvaraočev glas dok "Leti vreme, leti", dok "sa Pacifika duvaju vetrovi rata" ("Prozema"), gde "Opšte je gluvilo, / niko nikoga ne čuje" ("Dopire moj glas")? Sigurno do onih koji "U tišini radne sobe nalaze spas" ("Elfride Jelinek se plaši mase"), koji se čitajući poeziju Vlaste Mladenovića s radošću u stihovima i značenjima susreću s njim.
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
RASPADA SE PARTNERSTVO SA PUTINOM: Ukrajina dobila ključnog saveznika u NATO-u
PRE otprilike deset godina, rat u Siriji pomogao je da se stvori neočekivano partnerstvo na Bliskom istoku između Turske i Rusije. Međutim, ono se sada raspada, tvrdi Njujork tajms. Naime, Turska snažno pomaže Ukrajini da stvori uporište u delu sveta gde je ruski predsednik Vladimir Putin ranije uživao značajan uticaj.
08. 06. 2026. u 09:25
"AKO KORISTIŠ MEGAFON, ONDA TO NEMOJ NAZIVATI PISMOM" Peskov oštro o Zelenskom: Da je zaista želeo da ga preda Putinu, mogao je to da učini
DA je Vladimir Zelenski zaista želeo da preda pismo ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, mogao je to jednostavno da učini, bez javnog objavljivanja, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
07. 06. 2026. u 13:37
NASTAJE NOVA DRŽAVA? Srpske komšije se ujedinjuju sa susedima - za moćnu državu od 22 miliona duša i 272.200 km²
"UNIONISTIČKI pokret je oduvek postojao i on je i dalje živ unutar našeg društva. Nesumnjivo je da je ova diskusija legitiman deo političkog procesa u zemlji. Ja lično nikada ne bih mogao da glasam protiv ujedinjenja."
02. 06. 2026. u 21:24
Komentari (0)