POGLED ISKOSA: Od maske do ličnosti

Дејан Ђорић

07. 08. 2024. u 07:00

NEDAVNO su završene dve izložbe slikara i profesora beogradskog Fakulteta likovnih umetnosti u penziji Gordana Nikolića (Deževa kod Novog Pazara, 1951). Prvo je otvorena veća u Galeriji SKC a zatim manja u Galeriji Dar Mar.

ПОГЛЕД ИСКОСА: Од маске до личности

Naslovna strana monografije Foti Privatna arhiva

Povod za ovaj tekst može da bude i objavljena obimna monografija na 380 strana, izdavači su i organizatori izložbi, beogradske privatne Galerije ARTE i Dar Mar. Galeristi su angažovali odlične tekstopisce, istoričare umetnosti - Bojanu Burić, prof. Ješu Denegrija, prof. Ljubomira Gligorijevića, Ljiljanu Slijepčević, Oliveru Janković i Ivanu Benović, saradnicu Galerije ARTE, jednu od najboljih mlađih istoričarki umetnosti. Obično se ovakve monografije ma koliko bile kvalitetne upropaste sa nizom privatnih fotografija u biografskom delu. Nikolić je i tu imao meru i ceo projekat predstavljanja njegovog opusa ima visok nivo, nimalo lokalan. Kao profesor ovaj slikar je bio među najboljima, to svedoče studenti, nije nastojao da slede njegov likovni svet već ih je podržavao u sopstvenim nastojanjima.

Pisac ovog teksta poznaje Gordana Nikolića još iz vremena oko 1979. godine, kada je bio student beogradske Likovne akademije. Niko od tekstopisaca monografije ne zna da je ovaj moderni majstor, sada izraziti slikar apstrakcije, započeo kao sjajni crtač fantastike.

To znanje o figuralici, stečeni umetnički kapital, postalo je osnova njegovih budućih istraživanja. Okrenuvši se savremenijem izrazu, ovaj slikar je blizak u izvesnom smislu i novom ekspresionizmu u nekim radovima, ali na višem nivou likovne kulture od "novih divljih". Predstavljao je rok pevače ali ga nije zanimao nimalo portretski već energetski nivo - ako po bilo čemu rok muzika odskače od klasične i džeza, to je u buđenju osećanja kod publike, najčešće euforije i transa. Zato su likovi pop i rok zvezda razvučeni dijagonalno po kompoziciji, kao vidovi jednog stanja duha a ne realnih prikaza.

Nikolić stvara u ciklusima, u serijama, u kojima do krajnosti ispituje mogućnosti tematike. On slika bebe, žene, devojčice koje jedu biskvite i maske kao najobimniji deo svog stvaralaštva. U svojoj savremenosti ne gubi vezu sa tradicijom, plava boja sa njegovih slika je ona sa Raspeća u Studenici, plava sakralnog kamena lapis lazulija, a naslikao je i Đurđeve stupove. Kada istražuje drevnu estetiku maske polazi i od japanske skulpture, u pozadini njegove bespredmetnosti uvek je ljudski lik, ne zna se gde prestaje maska a počinje ličnosno. Kao i Pikaso u najsmelijim svojim istraživanjima, naš slikar nikada ne odbacuje vezu sa realnošću. Lik je svedeno protumačen u osnovnim vizuelnim elementima dva oka (kao dve mrlje ili linije), usnama kao drugom horizontalom, ili naznakama lica u vidu forme slova T koju tvore obrve, oči i nos. Dalje je sve samo vid slobode i najčistije likovnosti; pozadine na slikama iz ciklusa "Maske" najpoetičnije su moguće lirske apstrakcije.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

BRUKA: Crnogorci slavili ispadanje Srbije kao da su Hrvati (VIDEO)