POGLED ISKOSA: Vek Kašaninove kritike
SRPSKI istoričar umetnosti, likovni kritičar, književnik i istoričar književnosti Milan Kašanin rođen je u tadašnjoj Austrougarskoj, u Belom Manastiru 1895. a preminuo u Beogradu 1981. godine.
Milan Kašani "Umetničke kritike", Foto Privatna arhiva
Njegov stariji brat Radivoj bio je čuveni matematičar, profesor i akademik. Potiče iz siromašne seljačke porodice a roditelji mu nisu bili ni venčani.
Kašanin se iz lošeg položaja ličnim sposobnostima uzneo do najelitnijeg Srbina XX veka. Smatran je nepodeljeno u desnim i demokratskim krugovima za gorostasa srpske kulture, jednog od poslednjih pravih gospodina uz Pavla Beljanskog i Ivu Andrića. Bio je uzor nacionalnog borca sa najdubljim poznavanjem srpske tradicije i istorije ali i primer Evropejca i svetskog čoveka, što su kao ideal isticali Despot Stefan Lazarević, Vladimir Velmar Janković i Dragoš Kalajić. Istoriju umetnosti, estetiku, ruski jezik i književnost studirao je na Sorboni gde je i diplomirao a doktorirao je u Beogradu. Bio je direktor Muzeja kneza Pavla koji je prerastao u Narodni muzej posle Drugog svetskog rata.
Pokretač je i urednik prvog srpskog časopisa te vrste "Umetničkog pregleda" koji je izlazio između 1937. i 1941. godine. Svakog prvog u mesecu bio je na stolu direktora Kašanina novi broj tog i sada važnog glasila. Odlično uređen i široko zasnovan časopis Kašanin je vodio tako da je okupio elitu poznavalaca umetnosti, između ostalih i Todora Manojlovića, jednog od najboljih kritičara. Kašanin je i sam jedan od naših najsvestranijih likovnih kritičara između dva svetska rata. Školovan u Parizu, na izvoru moderne umetnosti, razumljivo je kao kritičar delovao sa izrazito modernističkih pozicija, nasuprot Lagariću, Odaviću, Vitezici i drugim desnim kritičarima, koji su srpski modernizam sagledavali kao izdaju nacionalnih interesa i tradicije.
Milan Kašani "Umetničke kritike", Foto Privatna arhiva
Kašanin se posvetio klasicima naše međuratne umetnosti, svojim savremenicima, u to vreme zanemarenim ali i starijim slikarima. Njegovo polje interesovanja kreće se u srednjem toku naše umetnosti, prošireno shvaćenom sezanizmu, ekspresionizmu i modernom realizmu. Gospodska narav i pozicija ključnog učesnika likovne scene, uticali su da se nikada nije bavio krajnostima, avangardom u vidu dadaizma, zenitizma i nadrealizma niti socijalnom umetnošću Kuna, Kujačića i drugih komunista. Kao istaknutu figuru, bez obzira na njegove zasluge (više puta je pisao o bednom društvenom položaju umetnika i umetnosti u Jugoslaviji Karađorđevića) i kao kritičara tradicionalističkih časopisa "Srpskog književnog glasnika" i "Letopisa Matice srpske", osobito ga je mrzeo i napadao Marko Ristić, šef srpskih nadrealista, kao što su mu se i komunisti u Titovo vreme svetili na razne načine. Likovne kritike objavljivao je od 1924. do 1940. godine, jednu u 1962, a sve su sabrane za njegova života pod naslovom "Umetničke kritike" (Kultura, Beograd 1968) sa sjajnim uvodom dr Lazara Trifunovića.
RUSI SE NE ZAUSTAVLjAJU, POJAČALI UDARE NA UKRAJINU Zelenski: Amerika i Evropa moraju da zaustave Putina
RUSIJA je tokom noći 5. oktobra izvela još jedan sveobuhvatan napad na Ukrajinu, u kojem je, prema zvaničnim podacima, poginulo najmanje pet osoba, a najmanje 18 je ranjeno.
05. 10. 2025. u 15:00
(MAPE) OVAKO ĆE SE KRETATI NEVREME U SRBIJI: Pogledajte iz časa u čas, stižu sneg i kiša (FOTO)
POGLEDAJTE kako će se ledeni oblak kretati nad Srbijom i koje krajeve kad pogađa nevreme. Danas i sutra oblačno sa kišom i hladno, osim na severozapadu Vojvodine gde će se zadržati suvo vreme, najavio je RHMZ.
02. 10. 2025. u 10:47
"ISTINA JE - BILA SAM S NjIM" Milica Pavlović priznala za vezu: "Ne znam što sam to krila"
"KADA volim, dajem se bezuslovno. Tada samo treba da mi verujete, ništa drugo. Samo poverenje nemojte da mi izigrate, sve ostalo može. I ja partneru verujem isto tako i onda nećemo imati problem, ali ako se usudi da mi izigra poverenje, to je kraj, u stanju sam da se okrenem i da se pravim da ga nikada poznavala nisam."
03. 10. 2025. u 21:02
Komentari (0)