POGLED ISKOSA: Vek Kašaninove kritike
SRPSKI istoričar umetnosti, likovni kritičar, književnik i istoričar književnosti Milan Kašanin rođen je u tadašnjoj Austrougarskoj, u Belom Manastiru 1895. a preminuo u Beogradu 1981. godine.
Milan Kašani "Umetničke kritike", Foto Privatna arhiva
Njegov stariji brat Radivoj bio je čuveni matematičar, profesor i akademik. Potiče iz siromašne seljačke porodice a roditelji mu nisu bili ni venčani.
Kašanin se iz lošeg položaja ličnim sposobnostima uzneo do najelitnijeg Srbina XX veka. Smatran je nepodeljeno u desnim i demokratskim krugovima za gorostasa srpske kulture, jednog od poslednjih pravih gospodina uz Pavla Beljanskog i Ivu Andrića. Bio je uzor nacionalnog borca sa najdubljim poznavanjem srpske tradicije i istorije ali i primer Evropejca i svetskog čoveka, što su kao ideal isticali Despot Stefan Lazarević, Vladimir Velmar Janković i Dragoš Kalajić. Istoriju umetnosti, estetiku, ruski jezik i književnost studirao je na Sorboni gde je i diplomirao a doktorirao je u Beogradu. Bio je direktor Muzeja kneza Pavla koji je prerastao u Narodni muzej posle Drugog svetskog rata.
Pokretač je i urednik prvog srpskog časopisa te vrste "Umetničkog pregleda" koji je izlazio između 1937. i 1941. godine. Svakog prvog u mesecu bio je na stolu direktora Kašanina novi broj tog i sada važnog glasila. Odlično uređen i široko zasnovan časopis Kašanin je vodio tako da je okupio elitu poznavalaca umetnosti, između ostalih i Todora Manojlovića, jednog od najboljih kritičara. Kašanin je i sam jedan od naših najsvestranijih likovnih kritičara između dva svetska rata. Školovan u Parizu, na izvoru moderne umetnosti, razumljivo je kao kritičar delovao sa izrazito modernističkih pozicija, nasuprot Lagariću, Odaviću, Vitezici i drugim desnim kritičarima, koji su srpski modernizam sagledavali kao izdaju nacionalnih interesa i tradicije.
Milan Kašani "Umetničke kritike", Foto Privatna arhiva
Kašanin se posvetio klasicima naše međuratne umetnosti, svojim savremenicima, u to vreme zanemarenim ali i starijim slikarima. Njegovo polje interesovanja kreće se u srednjem toku naše umetnosti, prošireno shvaćenom sezanizmu, ekspresionizmu i modernom realizmu. Gospodska narav i pozicija ključnog učesnika likovne scene, uticali su da se nikada nije bavio krajnostima, avangardom u vidu dadaizma, zenitizma i nadrealizma niti socijalnom umetnošću Kuna, Kujačića i drugih komunista. Kao istaknutu figuru, bez obzira na njegove zasluge (više puta je pisao o bednom društvenom položaju umetnika i umetnosti u Jugoslaviji Karađorđevića) i kao kritičara tradicionalističkih časopisa "Srpskog književnog glasnika" i "Letopisa Matice srpske", osobito ga je mrzeo i napadao Marko Ristić, šef srpskih nadrealista, kao što su mu se i komunisti u Titovo vreme svetili na razne načine. Likovne kritike objavljivao je od 1924. do 1940. godine, jednu u 1962, a sve su sabrane za njegova života pod naslovom "Umetničke kritike" (Kultura, Beograd 1968) sa sjajnim uvodom dr Lazara Trifunovića.
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOKlikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
PUTIN NAJAVIO PAKAO ZA UKRAJINU: Odgovorićemo nekoliko puta snažnije
PREDSEDNIK Rusije Vladimir Putin izjavio je da će odgovori Moskve na udare po ruskoj teritoriji biti „uzajamni, ali nekoliko puta snažniji“.
13. 07. 2026. u 17:41
ZAŠTO JE DUBRAVKA MIJATOVIĆ ZAISTA NAPUSTILA SERIJU "SREĆNI LjUDI"? "Morala sam da pobegnem..."
DUBRAVKA Mijatović napustila je seriju 'Srećni ljudi' iz ličnih razloga, a ne zbog honorara.
10. 07. 2026. u 15:07
OBJAVLjENE TAČNE ADRESE U EU: "Nemačka glavna baza za proizvodnju oružja za Ukrajinu" Čeka se reakcija Moskve
NEMAČKA je praktično postala glavna industrijska baza ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa u ratu protiv Rusije, a upravo Berlin stoji iza terorističkih napada na ruske civilne ciljeve, rekao je lider pokreta „Druga Ukrajina“ Viktor Medvedčuk. Istovremeno, on je otkrio adrese najvažnijih nemačkih kompanija koje proizvode oružje za Ukrajinu.
13. 07. 2026. u 12:47
Komentari (0)