POGLED ISKOSA - ĆELIĆEV JUBILEJ
Stojan Ćelić (Bosanski Novi, 1925 - Beograd, 1992) bio je i ostao proslavljeni srpski slikar, profesor, akademik i pisac o umetnosti.

Stojan Ćelić, Mediteran, Galerija SANU
Ovim tekstom obeležavamo 100 godina od njegovog rođenja. U vreme kada su mnogi opusi obezvređeni i autori pali u zaborav, njegova likovna dela i reč čvrsto stoje. Ne treba, međutim, imati iluziju da Ćelića nisu osporavali. Za njega se govorilo da je šef bosanskog lobija na beogradskoj Likovnoj akademiji (uz Radenka Miševića, Emira Dragulja i druge). Dragoš Kalajić (a on je bio veoma moćan) smatrao je Ćelićevo slikarstvo "apstraktnim kičem" ali i modernizmu toliko naklonjeni slikar Radovan Hiršl otišavši da živi u Cirih primetio je "da su muzeji puni Ćelića", u smislu da ima mnogo slika sličnih njegovim. Pisac ovog teksta je uočio da neke slike slavnog akademika dosta liče na pojedine Anri Matisa, o čemu je našao potvrdu kasnije i u glavnom tekstu Stanislava Staže Živkovića u katalogu najveće Ćelićeve retrospektivne izložbe u Galeriji SANU 1990. godine.
S druge strane, tom vidu stvaralaštva krajnje nenaklonjeni čuvar Medialine harizme Mihajlo Đoković Tikalo izuzetno ceni tekstove Stojana Ćelića, a oni se ne mogu sasvim odvojiti od njegove umetnosti. Slikari često nisu pouzdani procenitelji vrednosti dela drugih stvaralaca, u komisijama i žirijima su neuporedivo objektivniji i neutralniji istoričari umetnosti i likovni kritičari.
Ćelićev opus je samosvojan i pored svih referenci na druge moderniste, poznato je da slika nastaje iz slike a tekst iz teksta, nema devičanske, čiste umetnosti ili, kako slikar Milun Mitrović kaže: "U umetnosti nema nevinih". Johan Volfgang fon Gete je rekao da kada bi od njegovog dela oduzeli sve ono što duguje prethodnicima, ništa ne bi ostalo.
Stojan Ćelić se kao pisac o likovnoj umetnosti, kao besednik u intervjuima i kao intelektualac vinuo do takvih visina da i studije o njegovom slikarstvu naših najboljih starijih istoričara moderne umetnosti kakav je Stanislav Staša Živković deluju pomalo naivno, a sličnog uzleta je i njegovo slikarstvo. Umeo je da bude i sjajan pedagog. Kao slikaru i kritičaru bili su mu krajnje strani svi vidovi realizma, metafizike ili fanastike, međutim, upravo je on kao profesor prepoznao takvu slikarsku zvezdu u usponu, kakav je bio Milan Miletić. Usmerio ga je savetima, likovnim primerima i otvoreno podržao, kada su mnogi slikari te vrste bili već na početku onemogućeni. Ćelić se bavio grafikom, crtežom, pastelom, akvarelom, tapiserijom, mozaikom, scenografijom i ilustracijom knjiga.
Likovna kultura u Srbiji nema svog Kandinskog, Klea, Mondrijana, Rotka i Gorkog ali ima Ćelića, Vozarevića, Tomaševića, nadasve Tabakovića i druge likovno ne manje vredne moderne majstore kakav je Iljovski. Zbog svojih unutrašnjih, čisto likovnih kvaliteta, delo Stojana Ćelića je toliko bilo cenjeno u svom vremenu i biće isto tako i u budućem.

NUKLEARNE SILE BILE NA IVICI RATA, A ONDA JE USLEDIO OBRT: "Ključan je bio poziv jednog čoveka"
U DRAMI koja je privukla pažnju svetske javnosti, američki predsednik Donald Tramp juče je na društvenim mrežama objavio da su Indija i Pakistan, nakon četiri dana žestokih sukoba duž granice, pristali na „potpuni i trenutni prekid vatre“.
11. 05. 2025. u 10:48

PANIKA U UKRAJINI: Da li je ovo znak da Putin sprema novi napad "orešnikom"?
RUSIJA će 12. i 13. maja privremeno zatvoriti vazdušni prostor iznad vojnog poligona i kompleksa za lansiranje raketa Kapustin Jar, prenosi ukrajinski odbrambeni portal Militarnyi 10. maja, navodeći mogućnost testiranja balističke rakete srednjeg dometa.
10. 05. 2025. u 12:06

BILI KAO BRAĆA TRIDESET GODINA: Dejo pocepao sliku s njim - nekadašnji reprezentativac otkrio razloge svađe
LEGENDARNI fudbaler Dejan Savićević pre nekoliko godina pocepao je fotografiju sa nekadašnjim saigračem i velikim prijateljem Brankom Brnovićem.
11. 05. 2025. u 10:29
Komentari (0)