KNJIŽEVNA KRITIKA: Hronika jedne zemlje
U ROMANU Nađe Tešić "Rodna gruda" ("Prometej" 2024; prevela Gordana Zalad, pogovor i redakcija prevoda Slavica Garonja), koji je izvorno objavljen 1998. godine na engleskom jeziku, u Americi, kao i u njenim drugim kod nas prevedenim romanima - "Umreti u Čikagu" ("Službeni glasnik" 2012), "Buntovnica u senci" ("Prometej" 2022) - centralni motiv jeste potraga za ličnim i nacionalnim identitetom, kao i pokušaj njegovog ucelovljenja.
Foto: Privatna arhiva
Ipak, u tom romanu, za razliku od "Buntovnice u senci", junakinja pripovedač Ana (koja je spisateljkin alter ego), dolazi do konačne, potresne istine - povratak na rodnu grudu i u otadžbinski identitet i jezik su nemogući. To znanje dolazi s njenim životnim iskustvom, a potvrđuje se s poslednjom posetom Dubrovniku, rodnom Užicu i Beogradu, 1991. godine, uoči samog početka ratova.
Čitajući u celini prozni opus Nađe Tešić razumevamo da je problem junakinjinog "plutajućeg identiteta" uvek skopčan sa složenim društvenopolitičkim okolnostima, a da doživljaj rodne grude zavisi od njene životne dobi i perspektive. I dok je "Buntovnica u senci", čije je pripovedano vreme period pedesetih godina 20. veka, svojevrstan roman o odrastanju, retrospektivno ispripovedan iz pozicije bivše devojčice Ane - u kojem do detalja upoznajemo njene porodične okolnosti, potom i političke (otac je kraljev oficir koji se nalazi u Americi i po oslobođenju ne želi da se vrati u domovinu), kao i društvene prilike (doba izrazitog siromaštva i preživljavanje, između ostalog, zahvaljujući paketima UNRE) - "Rodna gruda", čije je pripovedano vreme početak devedesetih godina 20. veka, svojevrsna je hronika jedne zemlje čije se raspadanje pokazuje kao neminovnost, a čija je idealizacija uslovljena Aninim trajnim odsustvom iz nje.
"Rodna gruda" istovremeno je i lična junakinjina istorija koja počinje od činjenice da preseljenje u Ameriku nije bio njen izbor, a da bi se povratak na rodnu grudu desio da je stvarno moguć. Njena lična istorija zasniva se na uspomenama iz otadžbine, na konstantnoj želji da se na svaki način ožive trenuci detinjstva i mladosti koji - gledano sa Zapada, sa znatnim vremenskim odmakom, ili pak iz vizure poslednje posete voljenoj i žuđenoj zemlji - izgledaju najlepše moguće.
Foto promo
No, ono na čemu se zasniva čitava filozofija ovog romana jeste da je junakinjino konačno suočavanje s nemogućnošću povratka u primarni identitet i na rodnu grudu, pojačano uvidom da se ona, iako privatno i profesionalno veoma uspešna, nikada nije ukorenila u novoj domovini, odnosno svešću da u njoj zapravo nikada nije bila srećna. Tu dramu pojačava i činjenica da ona ne prihvata dokraja vrednosti svoje nove domovine, da joj se mnogo toga sviđa u onoj staroj o kojoj, kao kreativno biće, ne može da piše na maternjem jeziku.
Sve ovo svedoči o značaju prevoda romana Nađe Tešić na naš jezik, jer oni tek u okviru srpske kulture i književnosti, u kojoj ova spisateljica nesumnjivo zaslužuje odgovarajuće mesto, postaju potpuno funkcionalni, dok u kulturi u kojoj su prvobitno objavljeni teško da mogu imati odgovarajuću recepciju.
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
TRAMP POTPISAO NAREDBU 13219: "Dejtonski sporazum i Rezolucija 1244 se moraju poštovati"
PREDSEDNIK Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp produžio je danas vanredno stanje na nacionalnom nivou u vezi sa Zapadnim Balkanom, u skladu sa Zakonom o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima, objavljeno je danas na sajtu Federalnog registra SAD.
24. 06. 2026. u 17:38 >> 17:45
UDARNO: Zelenski tvrdi da je Lukašenko prihvatio ultimatum
KOMUNIKACIONA oprema za koju Ukrajina tvrdi da je pomagala u podršci ruskim napadima dronova sa teritorije Belorusije prestala je da radi, rekao je predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski novinarima danas, nekoliko dana nakon što je izdao ultimatum beloruskom predsedniku Aleksandru Lukašenku.
24. 06. 2026. u 18:41
Mesi pitao hrvatskog fudbalera: "DA LI SI NORMALAN", on kaže: "Ugasio sam ga!"
SA DVA gola u pobedi Argentine nad Austrijom, kapiten "Gaučosa" je oborio čak četiri rekorda Mundijala, od kojih je najbitniji onaj da je postao najbolji strelac svih vremena na Svetskim prvenstvima. Kota "18" - trenutna.
23. 06. 2026. u 16:05
Komentari (0)