POGLED ISKOSA - Posle "velikog realizma" i "velike apstrakcije"
NAZIV izložbe "Nevidljiva tajna bića" upućuje da slikarka (Beograd, 1980) ne teži banalnoj mimetičkoj slici realnog ili hiperrealnog prizora.
Foto Privatna arhiva
Zanima je skriveno, slika kao odraz zapretenog; posle svih taloga i ostataka na dnu imaginacije pronalazi prokaženu i u savremeno doba odbačenu lepotu. Odmah treba reći da je njen tip "lepe slike" izvan tradicionalnog, ta "lepota" saobražena je savremenosti.
Ispod ovog krajnje slojevitog slikarstva, umesto podražavanja stvarnosti i verizma, krije se apstraktna, savremena slika. Tako se na njenim uljima ne mešaju samo slobodan potez i detaljno prikazivanje, ekspresionizam i realizam, već se oku podastiru slojevi boja, linija i formi, odvodeći posmatrača od lako, na prvi pogled, sagledljivog prizora iz realnosti. Polazeći od stvarnog predloška samo kao opšteg povoda, stižući do maštovitog vida stvaranja, u kojem slikarku vode intuicija i osećanje, ona uopšte ne teži trodimenzionalnoj iluziji već duhovnom vidu stvaralaštva, onako kako je to predlagao Vasilij Kandinski. Tvrdio je da će u budućnosti umetnost izrasti u "veliki realizam" ili "veliku apstrakciju". Marija Zdravković je pronašla samo svoj način kako da pomiri i nadgradi te dve krajnosti, te suprotstavljene estetske svetove, polove svekolike umetnosti, koji možda određuju celokupnu ne samo zapadnu umetnost.
Ova umetnica nastavlja tamo gde su stali slikari mrtve prirode, na aktuelan način prevazilazeći taj stari žanr evropskog slikarstva, fotografije i cvetni aranžmani iz životne realnosti samo su povod za snovite kompozicije, od kojih pojedine u naslovu imaju i reč "tišina". Njeno cveće je na slici uvećano, ali su između cvetova kolopleti likovnih dešavanja, a umesto kiča u koji bi mnogi upali sa takvom tematikom, ona otkriva nove forme i novu estetiku. U tom smislu ju je Slobodan Roksandić, njen profesor na beogradskom Fakultetu likovnih umetnosti, upozorio da je izabrala tešku tematiku. Donald Kaspit, najvažniji živi likovni kritičar nasuprot preovlađujućoj estetici šokantnog i ružnog objavio je knjigu o savremenim vidovima lepog stvaralaštva. Sa knjigom "Zdravlje i sreća u avangardnoj umetnosti dvadesetog veka" iz 1996. godine, on je već u naslovu naznačio tragizam (post)moderne, čiji protagonisti isuviše često zalaze u krajnosti patološkog, pa i suicidnog. Marija Zdravković verovatno odlazi i dalje od Kaspitove ideje, ne otkrivajući možda ni toliko odbačenu estetiku ljupkog koliko lakog i nežnog, koji su zapravo najteži za predstavljanje u umetnosti. Na toj estetskoj pretpostaci, koja može da vodi izravno "zdravlju i sreći" ponikla je celokupna dalekoistočna umetnost, sa krajnostima u budističkoj estetici praznine i nedelanja. Po vazdušastosti i svedenosti prizora na elementarno, istočnom kao i zapadnom svetu može da pripada slikarstvo ove umetnice.
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOKlikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
"SUPRUGA GA DRŽALA 5 MINUTA ZA NOGE DA NE BI ISPAO" Novi detalji drame državljanina Srbije na letu Rajanera
DRAMATIČNE trenutke doživeli su u petak ujutru putnici na letu kompanije Rajaner sa aerodroma „Makedonija“ u Solunu za Minhen, kada je pukao prozor, a vazdušna struja povukla jednog putnika napolje. On je u poslednjem trenutku spasen zahvaljujući supruzi, koja je sedela pored njega i zadržala ga, piše Prototema.
10. 07. 2026. u 12:18
ZAŠTO JE DUBRAVKA MIJATOVIĆ ZAISTA NAPUSTILA SERIJU "SREĆNI LjUDI"? "Morala sam da pobegnem..."
DUBRAVKA Mijatović napustila je seriju 'Srećni ljudi' iz ličnih razloga, a ne zbog honorara.
10. 07. 2026. u 15:07
JEZIV SNIMAK! Kobra i piton u borbi na život i smrt - poznato koji reptil je izašao kao pobednik (VIDEO)
VOZAČI na Tajlandu naišli su na nesvakidašnji prizor pored puta. Snimili su borbu na život i smrt dva reptila, tačnije borbu pitona i kraljevske kobre.
08. 07. 2026. u 17:19
Komentari (0)