SRBIJA IMA ŠTA DA PONUDI SVETU: Natali Beljanski Popović, nova direktorka našeg Kulturnog centra u Parizu
MLADA umetnička scena u Srbiji je izuzetno potentna i ni u čemu ne zaostaje za međunarodnim trendovima. Naprotiv. I te kako imamo šta da ponudimo.
To, u razgovoru, za "Novosti", ističe nova direktorka Kulturnog centra Srbije u Parizu Natali Beljanski Popović koja je s puno entuzijazma i energije preuzela ovu funkciju pre samo mesec dana, u nameri da doprinese da se u glavnom gradu Francuske i prestonici umetnosti stekne što kvalitetnija slika o stvaralaštvu u našoj zemlji.
- Kreativne industrije predstavljaju ozbiljan identitet Srbije u ovom trenutku. Naša aj-ti scena je izuzetno uspešna. Značajno je predstaviti ovu vezu između umetnosti, tehnologije i nauke. Istovremeno, treba da prezentujemo velikane naše umetničke scene, ono najbolje što možemo da ponudimo. Ovde, u Francuskoj, to je još lakše, jer je veliki broj naših najvećih umetnika živeo i radio u ovoj zemlji, tako da su već poznati i priznati kod ovdašnje publike. Samo treba raditi na kulturi sećanja - ističe Natali Beljanski.
Naša sagovornica naglašava da bi ključ uspeha trebalo da bude kombinacija predstavljanja mladih i afirmisanih umetnika, kao i da se poznati stvaraoci predstave na novi način. Uz likovne umetnike, tu se misli i na film, muzičku scenu, književne večeri. Planirani su i časovi srpskog jezika, ne samo za decu, već i za odrasle, jer ima sve više Francuza koji se vezuju za srpsku umetnost i kulturu. Kada je reč o turizmu, radi se na tome da se prenese deo paviljona Srbije sa izložbe "Ekspo Dubai", koja na savremeni način, kroz nove tehnologije, predstavlja našu baštinu, od Vinče i Lepenskog vira, preko Tesle, do današnjih vremena.
- Uloga kulturnih centara u svetu poslednjih dvadesetak godina se mnogo promenila.
Nekadašnje najznačnije centralno prezentovanje umetničke scene zamenile su aktivnosti hibridnog tipa koje kombiniju kulturu, umetnost, aj-ti, ekonomiju, arhitekturu, čak i gastronomiju. Diplomatski nacionalni kulturni centri, takođe, prolaze kroz određenu tranziciju. Potrebno je prilagođavati se savremenim tokovima. Sve se menja - naglašava naša sagovornica.
Beljanski ističe i izuzetan položaj Kulturnog centra Srbije, u samom centru Pariza, prekoputa Bobura, u pešačkoj zoni, gde bi umetnici mogli da se predstavljaju i unutra, i napolju.
- Kada govorimo o kombinaciji umetnosti i tehnologije, mogli bismo da povećavamo vidljivost Kulturnog centra tako što bismo koristili spoljnu fasadu za projekte iz oblasti mapinga i gejminga - prenosi jednu od svojih ideja.
Jedino što Centru trenutno ozbiljno nedostaje, kaže, jeste francuska publika. Zato namerava da razvija različita partnerstva sa pariskim galerijama, od kojih je neke već osmotrila, u cilju organizovanja zajedničkih izložbi savremenih umetnika iz Srbije, koje bi, zatim, svoju publiku dovele i u naš Kulturni centar.
- Fascinantno je to što je Centar preživeo tolike godine. I sjajna, i teška vremena.
Jedini je opstao, od velikog broja kulturnih centara koji su ranije postojali. Uz to, nalazi se u ovakvom gradu, i na takvoj poziciji. Zbog toga mi predstavlja izuzetan izazov, i ogromnu odgovornost, to što sam preuzela njegovo vođenje.
U tom smislu ima bogato iskustvo. U kulturi radi poslednjih dvadesetak godina. Vodila je sedam godina galeriju savremene umenosti u Novom Sadu, na festivalskom polju bila je aktivna na "Egzitu", u "Sinema sitiju" i Festivalu uličnih svirača, bila deo projekta Novog Sada kao Evropske prestonice kulture, čak i vodila prvi tim koji je pravio nacrt strategije. U Kulturni centar Srbije u Parizu stigla je kao direktor Kulturnog centra "Prostor" iz Umetničke asocijacije "Inboks" u Petrovaradinu, koji je u potpunosti orijentisan ka savremenoj umetničkoj sceni na filmskom, muzičkom i likovnom planu.
- Nameravam da to iskustvo sada iskoristim na ovom mestu - ističe Beljanski.
Neminovno, nametnula se i tema kulturne ponude Pariza. Ima i onih koji ističu da ovaj grad možda više nije kao što je nekada bio na umetničkoj mapi sveta.
- Čudni su mi ljudi koji su zabrinuti zbog toga što se menjaju gradovi u kojima živimo. To je život. Potpuno je normalno da se i Pariz menja. Meni je to ne samo normalno, već i uzbudljivo. Otkrivaš stalno drugačiji grad, koji živi i diše na novi način. A kulturna scena Pariza je i dalje izuzetno bogata. Potpuno je neosavladiv i neosvojiv, nemoguće ga je otkriti u potpunosti. Fantastično je živeti u gradu koji i posle dvadeset ili trideset godina, možeš i dalje da otkrivaš. Nema mnogo takvih gradova.
Kulturna diplomatija
PROGRAM Kulturnog centra utvrđuje Ministarstvo kulture u Beogradu na godišnjem nivou.
- Pre nekoliko meseci usvojen je protokol između ministarstava spoljnih poslova i kulture, i on definiše ulogu centara u razvoju kulturne politike Srbije. Za razvoj kulturne diplomatije ključnu ulogu imaju centri u Parizu i Pekingu, dok je u planu otvaranje još nekoliko u svetu. Za godišnji program je odgovorno Ministarstvo kulture.
Konkurs se objavljuje tokom leta za sledeću godinu i, kada je reč o Parizu, uvek su dobrodošli projekti koji imaju neku vezu s Francuskom - ističe Natali Beljanski Popović.
Preporučujemo
ISTINA O GENOCIDU NAD SRBIMA: Izložba o Jasenovcu Muzeja žrtava genocida i u Parizu
07. 04. 2022. u 12:44
ŠOK U UKRAJINI: Zelenski bi mogao da bude optužen, sve će biti poznato posle 20. maja
PREDSEDNIK Ukrajine Vladimir Zelenski bi mogao biti optužen za podrivanje demokratije u Ukrajini nakon što mu mandat istekne 20. maja.
19. 05. 2024. u 08:47
NjUJORK TAJMS: Rusi prešli severnu granicu takvom brzinom i snagom, Ukrajinci bili potpuno iznenađeni
OFANZIVA ruskih snaga na harkovskom pravcu pokazala se toliko brzom i snažnom da im oskudne odbrambene strukture Ukrajine nisu postale prepreka, a osiromašeni redovi ukrajinskih oružanih snaga nisu bili spremni da brane svoje položaje, piše Njujork tajms.
19. 05. 2024. u 07:38
KAKO JE KOSOVO I METOHIJA DOBILO IME? Različito poreklo i velika simbolka - naziv koriste SAMO SRBI
KOSOVO i Metohija veoma su značajan deo srpske istorije i tradicije, ali retki su oni koji znaju kako je tako važno podneblje našeg postanka i identiteta dobilo ime. Obe reči u nazivu nađe južne pokrajine imaju različito poreklo i veliku simboliku.
18. 05. 2024. u 11:47
Komentari (0)